|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Halieutica Adriatica - filološka i antropološka istraživanja jadranske kulture |
Voditelj: |
Joško Božanić |
Ustanova: |
Filozofski fakultet |
Sažetak: |
Termin halieutica (prema epu "Halieutica" što ga je u progonstvu na otoku Mljetu napisao grčki pjesnik Opiana u 3. stoljeću) prikladan je da označi esenciju našeg istraživačkog projekta budući da imenuje ribolov kao arhetipsko i egzistencijalno zanimanje na prostoru Adriatika, a s njim i sav kontekst djelatnosti i modela života kojima je oblikovana adrianska forma mentis.
Najveći mediteranolog Fernand Braudel kaže da Jadran "i to analogijom, postavlja sve probleme koje obuhvaća studija o čitavome Sredozemlju".Prethodni naš projekt "Halieutica Viškog arhipelaga" bio je utemeljen na istraživačkom principu pars pro toto - istraživanje insularnog mikrokozmosa Adriatika.Ovaj put primjenjujemo isti princip: Jadran je za ovo istraživanje mikrokozmos mediteranskog univerzuma.
Naše prethodno istraživanje nije rezultiralo samo znanstvenom deskripcijom fenomena kojima smo se bavili. U to istraživanje uključili smo i ruku, tj. taktilni princip, što je zapravo sinegdoha za uključivanje ukupnog senzorija. Rezultat je bio spašavanje od zaborava arhetipske ribarske barke:gajete falkuše iz Komiže kojom smo, po prvi put na svjetskoj izložbi (EXPO 98 u Lisabonu),predstavili Hrvatsku kao mediteransku zemlju.Spašavanje tog tipa barke od zaborava značilo je i spašavanje jednog genotipa (brodo)graditeljske kulture Mediterana.
HALIEUTICA ADRIATICA-jezgreni je projekt programa STUDIA MEDITERRANEA te kao takav reproducira njegovu složenost i sinergičnost u prožimanju njegovih 14 međusobno isprepletenih projekata.On obuhvaća djelatnosti ljudske koje se mogu podvesti pod ključne pojmove grčke filozofije: tehne i poiesis.
Ovo istraživanje pojavljuje se u trenutku radikalne redukcije kulturnog i prirodnog diverziteta pri čemu je Jadran, kao malo more najugroženiji. Stoga ovaj projekt svoj puni smisao potvrđuje otvaranjem perspektive evropske valorizacije jadranske prirodne i kulturne baštine kao resursa održivog razvoja koji računa na buduće generacije.
Ovim projektom isprepleli smo niz filoloških i antropoloških disciplina u namjeri da u njihovoj sinergiji opišemo Adriatik i Mediteran na nov način.Povezali smo ovim projektom jezikoslovlje, književnost i niz antropoloških disciplina.Uključili smo, pritom, nespojiva područja u klasičnoj znanstvenoistraživačkoj nomenklaturi: od ribarstva, gastronomije i brodogradnje do lingvistike, poezije i filozofije unutar istraživačkog okvira koji kao kulturna antropologija Adriatika tu povezanost ne samo opravdava već i zahtijeva. |
|
|
|
|
|
|