|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Bioraznolikost i održivo gospodarenje pelagičkim i demerzalnim resursima Jadrana |
| Voditelj: |
Gorenka Sinovčić |
| Ustanova: |
Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split |
| Sažetak: |
U okviru Projekta će se istraživati stanje u jestivim pelagičkim (pučinskim) i demerzalnim (pridnenim) populacijama Jadranskog mora.
Pelagičke, kratkoživuće, planktivorne vrste se odlikuju brzim tjelesnim rastom i visokom stopom obnavljanja. Najvažnije vrste su: srdela, Sardina pilchardus; inćun (brgljun), Engraulis encrasicolus; skuša, Scomber scombrus; plavica (lokarda), Scomber japonicus; papalina, Sprattus sprattus, srdela golema, Sardinella aurita; iglica, Belone belone; tuna, Thunnus thynnus; palamida, Sarda sarda. Osjetljivost na klimatske promjene kao i na ostale promjene u okolišu čini njihovu brojnost veoma podložnoj fluktuacijama, posebice zbog njihova položaja u ekološkoj piramidi - nalaze odmah iza planktonskih organizama, prvih proizvođača i potrošača organske tvari u moru, te na sve promene u okolišu brzo reagiraju.
Pridnene, uglavnom dugoživuće vrste, od kojih su najvažnije: oslić, Merluccius merluccius; trlja blatarica, Mullus barbatus; arbun, Pagellus erythrinus; grdobine, Lophius piscatorius i Lophius budegassa; kovač, Zeus faber; te glavonošci: lignja: Loligo vulgaris i muzgavci, Eledone moschata i E. cirrhosa, te rak škamp, Nephrops norvegicus, se u ekološkoj piramidi nalaze iza pučinskih vrsta. Sporijeg su rasta, uglavnom većih tjelesnih dimenzija pa su lakše dostupne ribolovnim alatima. Najveći je broj njihovih populacija posebno osjetljiv na ribolov (opasnost od prelova), a zbog niske plodnosti i kasnog dosizanja spolne zrelosti slabije se obnavljaju.
Proučavat će se i akustična svojstva nekih organizama.
Školjkaši su slabo istražena i iskorištavana skupina jestivih morskih organizama, pa bi se izučavanju ovih organizama posvetila posebna pažnja. Od posebnog su značaja: brbavica Venus verrucosa, rumenka Callista chione, kućica Ruditapes decussatus, kunjka Arca noae i kokoš Chamelea gallina
Zbog činjenice promjenljivosti u sastavu, strukturi i rasprostranjenosti obnovljivih, gospodarski važnih pučinskih i pridnenih vrsta Jadranskog mora, izučavat će se njihov populacijski sastav i struktura, biologijske i ekologijske značajke kao i dinamika njihovih populacija. Ovi organizmi predstavljaju jestive resurse, veoma traženu, najzdraviju hranu proizvedenu u moru.
Ovim će se istraživanjima postaviti temelj održivom upravljanju pelagičkim i demerzalnim naseljima riba, glavonožaca, rakova i školjkaša, definirat će se održiva razina iskorištavanja navedenih resursa u cilju njhove zaštite i očuvanja bioraznolikosti. |
|
|
|
|
|
|
|
