|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Ekološki usmjerena eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena |
| Voditelj: |
Trpimir Kujundžić |
| Ustanova: |
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Naša se zemlja opredijelila za održiv razvitak, što iziskuje uspostavu “osjetljive” ravnoteže između potrebe eksploatacije kamena i potrebe očuvanja prirode, poglavito u područjima naglašene pejzažne i turističke vrijednosti, gdje se nalazi najveći broj hrvatskih ležišta arhitektonsko-građevnog kamena. U nedjeljivi dio kulturnog, povijesnog i graditeljskog nasljeđa Hrvatske spadaju i danas aktivni, napušteni poznati i nepoznati antički kamenolomi, koji sa svojim ostacima arheoloških fragmenata, starih alata i tehnika vađenja blokova, predstavljaju spomenike tehničke kulture neprocjenjive vrijednosti.
Pretpostavlja se da je eksploatacija arhitektonsko građevnog kamena moguća bez narušavanja ekološke ravnoteže primjenom odgovarajuće metode eksploatacije i da u Hrvatskoj postoje nepoznate lokacije antičkih kamenoloma čijom kategorizacijom bi se ocijenila mogućnost njihove kulturne valorizacije ili reaktivacije s ciljem ekološkog unapređenjea eksploatacije arhitektonsko građevnog kamena, te zaštite i revitalizacije kamenarske baštine.
Očekivani rezultat istraživanja je dovođenje eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena na razinu da razvitak ove grane i razvitak drugog pa i turističkog gospodarstva ne budu u opreci, te očuvanje i zaštita područja povijesnih kamenoloma, što bi pridonijelo njihovom primjerenom kulturnom i turističkom vrednovanju.
Rezultati istraživanja će se provjeriti kvalitativnom i kvantitativnom usporedbom dosadašnjih spoznaja u tehnologiji eksploatacije arhitektonsko građevnog kamena obzirom na očuvanje okoliša u smislu učinkovitog iskorištavanja ležišta i pogodnosti za obnovu ili prenamjenu otkopanih prostora.
Poslije nafte i plina kamen je najznačajnija mineralna sirovina Republike Hrvatske. Posebice se ističe arhitektonsko-građevni kamen, koji zbog kakvoće, nijansa boja i dekorativnosti, predstavlja iznimno blago Hrvatske. Naš arhitektonsko-građevni kamen nije samo materijal od kojeg su sagrađeni brojni povijesni objekti (Dioklecijanova palača, Arena u Puli, Katedrale u Šibeniku, Trogiru, itd.), on jednostavno pripada toj regiji kao bitan konstitutivni element našeg rudarstva i graditeljstva i nezaobilazan je znak ove sredine. To iskonsko graditeljstvo od našega vapnenca je najveće bogatstvo naše kulturne baštine, koje s ponosom možemo pridružiti onom najvrijednijem u graditeljskoj baštini svijeta. |
|
|
|
|
|
|
|
