|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Anksioznost i depresivnost u cjeloživotnoj perspektivi |
Voditelj: |
Nataša Jokić-Begić |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Anksiozni i depresivni poremećaji najčešći su psihički poremećaji kako odrasle tako i dječje dobi. Svjetske epidemiološke studije govore o alarmantnom povećanju broja osoba koji pate od nekog oblika anksioznih i/ili depresivnih poremećaja. Svjetska zdravstvena organizacija iznosi podatak prema kojem će 2020. godine depresija postati drugi razlog posjeta liječniku. U pokušaju razumijevanja čimbenika koji determiniraju pojavu anksioznih i depresivnih tegoba oslonit ćemo se na dijateza-stres model koji povezuje biološke, psihološke i okolinske faktore, ističući interakciju između dispozicije prema poremećaju i okolinskih stresora u nastanku psihičkih poremećaja.
Cilj istraživanja je ispitati rizične i zaštitne faktore za pojavu depresivnosti i anksioznosti te utvrditi prirodu povezanosti između ova dva fenomena u cjeloživotnoj perspektivi.
Na mlađim uzrastima ispitat će se utjecaj psiholoških karakteristika roditelja, odgojnog stila, te kognitivnih i socio-emocionalnih karakteristika djeteta na otpornost odnosno ranjivost za anksiozne i/ili depresivne smetnje, bit će provjeren koncept anksiozne osjetljivosti te model razvoja perfekcionizma. Longitudinalnim praćenjem utvrdit će se prediktivna vrijednost ranije identificiranih zaštitnih i rizičnih čimbenika za razvoj anksioznih i/ili depresivnih smetnji, te stupanj prilagodbe na nove zahtjeve koji pred dijete postavlja odrastanje.
U odraslim dobnim skupinama usporedba osoba kod kojih je dijagnosticiran neki anksiozni i/ili depresivni poremećaj s kontrolnim skupinama omogućit će provjeru kognitivnih teorija anksioznosti i depresivnosti. Ispitivat ćemo i utjecaj anksiozne osjetljivosti na pojavu anksioznih poremećaja te metakognitivne modele koji objašnjavaju održavanje smetnji, čime ćemo se pridružiti aktualnim svjetskim istraživanjima.
Ispitanici će biti tretirani u skladu s etičkim zahtjevima struke, bit će im objašnjena svrha ispitivanja, a ispitivanje djece provest će se isključivo uz suglasnosti njihovih roditelja.
Različiti metodološki pristupi koji će se koristiti u predloženom projektu uključivat će kvantitativnu i kvalitativnu metodologiju, ovisno o potrebama pojedinih istraživačkih zadataka. Prikupljeni podaci obradit će se različitim multivarijatnim metodama, ovisno o zahtjevima pojedinih specifičnih ciljeva istraživanja. Rezultati će omogućit će bolje razumijevanje nastanka i održavanja anksioznih i depresivnih poremećaja, što će pridonijeti osmišljavanju preventivnih i kurativnih programa. |
|
|
|
|
|
|