|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Epidemiološka i klinička obilježja zaraze HIV-om u Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Josip Begovac |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Svrha istraživanja je da se počne i nastavi dugoročno, prospektivno prikupljanje kliničkih, laboratorijskih i podataka o liječenju u bolesnika zaraženih HIV-om iz Hrvatske kako bi se: 1) spoznali čimbenici koji su povezani s kliničkim, imunološkim i virološkim tijekom HIV-infekcije; 2) nastavilo s praćenjem tako da se mogu opisati promjene u kliničkom tijeku zaraze HIV-om u Hrvatskoj. Primarni cilj istraživanja je prospektivno istražiti demografske, kliničke, terapijske, virološke i laboratorijske podatke u bolesnika zaraženih HIV-om iz Hrvatske kako bi se definirao dugoročni virološki, imunološki i klinički ishod zaraze HIV-om. Specifični ciljevi obuhvaćaju 4 kategorije: 1) ispitivanju djelotvornosti vrlo aktivnog antiretrovirusnog liječenja (HAART od engl. highly active antiretroviral treatment) i ograničenja koje ono ima; 2) ispitivanju trenutnih i dugoročnih nuspojava u bolesnika koji primaju HAART; 3) utvrditi kliničke, imunološke i virološke promjene koje se događaju tijekom vremena te opisati moguće regionalne razlike (unutar Hrvatske) u kliničkim manifestacijama; 4) ispitati da li pridržavanje mediteranskoj dijeti dovodi do rjeđe pojave lipodistrofije i da li utječe na smanjenje smrtnosti.
Dizajn istraživanja: Radi se o prospektivnom opservacijskom longitudinalnom istraživanju koje će uključiti 300-400 bolesnika zaraženih HIV-om. Istraživanje će se provesti u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu. Pretpostavlja se da će oko 20-30% ispitanika biti ženskog spola. Podstudija o utjecaju mediteranske dijete na učestalost pojave lipodistrofije će uključiti 140 bolesnika. Slijedeći podaci će se prikupljati i analizirati: demografija, broj limfocita CD4, kliničke manifestacije zaraze HIV-om (ne-AIDS definirajuće bolesti kao i AIDS-definirajuće bolesti), viremija, smrt, koinfekcija virusima hepatitisa B i C, moguće nuspojave antiretrovirusnog liječenja (kardiovaskularne bolesti, dijabetes, teško oštećenje jetre, promjena masnog tkiva, pankreatitis, laktična acidoza, zatajenje bubrega, frakture kostiju, poremećaji metabolizma lipida). Podaci će se preuzeti iz povijesti bolesti. Mogu se dobiti i iz anamneze u času kada se bolesnik uključuje u praćenje. Pridržavanje mediteranskoj dijeti ispitat će se na skali od 0 do 9, veći brojevi označavaju jače pridržavanje dijeti. Ova varijabla će se dihotomizirati u dvije kategorije (0-3 nepridržavanje dijeti te 4 do 9 što obilježava umjereno ili znatnije pridržavanje dijeti). |
|
|
|
|
|
|
|
