|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Ekološki prihvatljivo gospodarenje organskim gnojivima u proizvodnji krme |
| Voditelj: |
Mladen Knežević |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Republika Hrvatska raspolaže s cca 1,5 mil. ha prirodnih travnjaka, što čini gotovo 50% ukupnog poljoprivrednog zemljišnog resursa. Gotovo 450.000 ha travnjaka čine prirodne livade pogodne za proizvodnju sijena ili travne silaže. S porastom nadmorske visine, u strukturi poljoprivrednog zemljišta raste učešće prirodnih travnjačkih površina, tako da u brdsko-planinskom području one predstavljaju glavni resurs za proizvodnju krme za stočarstvo.
Glede izuzetne ekološke senzibilnosti brdsko-planinskog područja, svako agrotehničko zadiranje u taj ekosustav može imati nepoželjne posljedice na okoliš, ukoliko se ne zna mehanizam djelovanja primijenjenih agrotehničkih zahvata. Očuvanje prirodnih travnjačkih resursa nije samo pitanje očuvanja krajobraza, nego ono ima i ekonomsko značenje, budući da travnjaci predstavljaju u brdsko-planinskom području značajan, a često puta i jedini izvor hrane za domaće životinje iz skupine biljojeda. Tehnološki sustavi stočarskih proizvodnji čija je sirovinska osnovica travnjak u praksi se suočavaju s problemom zbrinjavanja krutog stajskog gnoja. Uporaba krutog stajskog gnoja na travnjacima, uz svoje biološke efekte, ima i ekonomsku implikaciju jer može smanjiti visinu «inputa» u proizvodnji krme. Budući da količina, vrijeme i frekvencija njihove primjene ovisi o fitocenološkim, klimatskim i pedološkim uvjetima, rezultati koji se navode u svjetskoj literaturi ne mogu se jednostavno prenijeti u našu praksu, nego je potrebno provesti vlastita istraživanja.
Cilj istraživanja je da se u pedoklimatski definiranom okruženju, na fitocenološki definiranoj prirodnoj tratini utvrdi efekt primjene krutog goveđeg stajskog gnoja i gnojnice na produkciju fitomase travnjaka uz praćenje fitocenoloških promjena. Osim praćenja navedenih parametara, utvrđivati će se hranidbena vrijednost proizvedene krme ovisno o tretmanima, kao i kruženje i bilanca glavnih makro hranjiva (N, P i K).
Po završetku istraživanja očekivani rezultati bi morali uputiti poljoprivrednu struku o glavnim učincima krutog stajskog gnoja na floristički sastav, produkciju fito mase travnjaka, njegovu hranidbenu vrijednost kao i bilansiranje i kruženje makro hranjiva.
Zbog provjere rezultata, istraživanja će biti postavljena po slučajnom bloknom rasporedu u 4 ponavljanja, s dvije količine stajskog gnoja (30 t/ha i 50 t/ha), dva vremena primjene (proljeće/jesen) i dvije frekvencije primjene (svake godine i svake treće godine). |
|
|
|
|
|
|
|
