|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Onomastica Adriatica |
| Voditelj: |
Vladimir Skračić |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Jadranska a osobito otočna onomastička građa je nedovoljno istražena. Većina hrvatskih otoka do danas nije obuhvaćena terenskim istraživanjima. S obzirom na teško demografsko stanje na otocima, nestankom posljednjih izvornih govornika, opstojnost toponomastičke građe postaje potpuno upitnom. S druge strane, na većim i obali bližim otocima (Pag, Vir, Murter, Čiovo), konstantan je priljev novoga stanovništva koje je u načelu indiferentno prema svemu što se odnosi na otočnu baštinu, pa tako i na jezičnu. Konačno, sve veća upotreba standarda na štetu lokalnih govora ne doprinosi očuvanju i poznatosti onomastička građe.
Cilj je projekta Onomastica adriatica sačuvati od propadanja (nestanka, zaborava) otočne toponime i antroponime koji su još pohranjeni u memoriji posljednjih otočnih govornika, a to znači metodom anketiranja in istu, popisati svu dostupnu građu. Zatim, konzultirajući izvore (arhivsku potvrde, povijesne i suvremene geografske karte, katastarske mape i onomastičku literaturu), izraditi i na toponomastičke karte ubicirati dobiveni korpus toponima odnosnog područja. Konačno, naknadnom analizom utvrditi veze, sličnosti i razlike koje vladaju na različitim vremenskim i prostornim razinama, aloglotskim i ideoglotskim, društvenim i drugim.
Iskustvo s dosada provedenim istraživanjima na zadarskim i šibenskim otocima pokazuje da se mogu očekivati vrlo kompleksni rezultati, jer je riječ o građi s jezično nepoznatih prostora, koja već desetljećima stoje po strani jezikoslovnog interesa. Već do danas ostvareni rezultati sa susjednih zadarskih i šibenskih otoka pokazuju da u očekivanja ne treba sumnjati.
Više je važnih područja, kako znanstvenih tako i društvenih, koja će moći koristiti dobivene rezultate. Prvo, sama onomastika budući da onimi, zbog postojanosti referenta, najtrajnije čuvaju jezične prežitke. Drugo, jezikoslovlje općenito, povijest jezika, etimologija, dijalektolgija, komparativna i kontaktna lingvistika… Treće, sve znanosti kojima je onomastika znanost pomoćnica: arheologija, povijest, povijest umjetnosti, arheologija s kartografijom, antropologija i etnologija.
Na nacionalnom planu, jezik a osobito njegov povijesni razvitak (potvrđen u onomastičkoj građi) predstavlja samu esenciju nacionalnog identiteta. |
|
|
|
|
|
|
|
