|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Rekurentna selekcija kukuruza na korištenje dušika i otpornost na antraknozu |
| Voditelj: |
Vinko Kozumplik |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Prva introdukcija kukuruza na područje Hrvatske bila je 70tih godina 16. stoljeća. Nakon toga slijedi period adaptacije kukuruza u našim zemljišno-klimatskim uvjetima i razvoj populacije ekotipova široke genetske osnove. Početkom 20. stoljeća dolazi do druge introdukcije kukuruza u naše krajeve iz kukuruznog pojasa SAD-a. Međukrižanjem postojećih ekotipova sa novim američkim introdukcijama, te djelovanjem prirode i čovjeka su nastale prve domaće sorte zubana pogodne za uglavnom ekstenzivnu poljoprivredu. Prelaskom na hibride nakon II svjetskog rata u proizvodnji se zanemaruju stare domaće sorte široke genetske osnove adaptabilnosti na stresne uzgojne uvjete. Od starih sorata sakupljenih u Hrvatskoj i pojedinim dijelovima bivše Jugoslavije dobivene su inbred linije. Od 12 inbred linija porijeklom iz domaće germplazme kukuruza (FAO 300-500) razvijena je sintetička populacija M3S. Jedna od roditeljskih linija Bc10, ima genetsku osnovu otpornosti na antraknoznu trulež stabljike (Colletotrichum graminicola (Ces.) G.W. Wils.). M3S populacija je podvrgnuta rekurentnoj selekciji na prinos i otpornost na antraknoznu trulež stabljike (ASR) tijekom tri ciklusa. Poboljšan je prinos dok se otpornost na ASR malo mijenjala. Obzirom na porijeklo pretpostavlja se da M3S posjeduje genetsku osnovu za učikovito korištenje dušika, te da genetska varijabilnost otpornosti na ASR nije iskorištena. Stoga će C3M3S populacija biti podvrgnuta rekurentnoj selekciji na učinkovitost korištenja dušika i poboljšanje otpornosti na ASR. Ciljevi istraživanja su (1) procjeniti genetsku varijabilost C3M3S populacije na učinkovitost korištenja N i otpornost na ASR, (2) razviti C4 populaciju poboljšane genetske osnove ovih svojstava i (3) utvrditi promjene u M3S populaciji na fenotipskoj i molekularnoj razini, nastale uslijed rekurentne selekcije. Očekuje se ustanoviti zadovoljavajuća genetska varijabilnost u C3 populaciji za učinkovitost korištenja dušika i otpornost na ASR i poboljšanje C4 u odnosu na C3 populaciju, u ovim svojstvima. Rezultati će biti provjereni kroz poljske pokuse na nivou fenotipa (agronomska svojstva) i SSR analizama na molekularnoj razini. Predloženo istraživanje će biti znanstveni doprinos razumjevanju mogućnosti poboljšanja genetske osnove proučavanih svojstava domaće germplazme kukuruza. Poboljšana populacija će se moći koristiti u oplemenjivačkim programima razvoja novih kultivara. |
|
|
|
|
|
|
|
