|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Demokratski pokret, velikosrpska agresija i Domovinski rat u istočnoj Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Ivan Jelić |
| Ustanova: |
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod |
| Sažetak: |
Početkom devedesetih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj su se dogodile dvije povijesno značajne promjene: društvena revolucija i nacionalno samoodređenje.
Društvena revolucija očitovala se u promjeni polustoljetnog socijalističkog (zajedničkog društveno-samoupravnog i korporativnog tržišno-sociološkog modela) u kapitalistički (tržišno-demokratski) oblik ustroja zajednice. Ovo rušenje sustava komunističke diktature događalo se u kontekstu propasti svjetskog komunizma.
Nacionalno samoodređenje ostvareno je u stvaranju samostalne hrvatske države.
U skladu s korjenitošću navedenih promjena bila je i nasilnost njihova provođenja. Kod društvene revolucije radilo o tako temeljitim promjenama u gospodarstvu koje su dovele do bitne diferencijacije unutar stanovništva po imovinskom stanju kao i po sposobnosti prilagodbe novim tržišnim odnosima. Sociološka fenomenologija tih promjena može se (uz nužnu primjenu multidisciplinarnosti) pratiti tek na temelju historiografskih saznanja o procesu izbornih promjena vlasti i procesa privatizacije. Time ova istraživanja predviđena u projektu postaju ustvari fundamentalna istraživanja za daljnje proučavanje ovih društvenih procesa (za sociologe, demografe, ekonomiste, pravnike i tako dalje).
Proučavanje druge velike promjene, državnog osamostaljenja, nužno nas navodi na proučavanje najvažnije pojave pri tome osamostaljenju, a to nije ni proces priznanja, ni diplomatskog razvoja hrvatskih odnosa sa svijetom, ni približavanje Europskoj Uniji, NATO-u i drugim euroatlantskim integracijama, niti bilo koji od nemalih problema koje svaka (uvjetno rečeno) nova država mora proći kod etabliranja u subjekta zajednice suverenih država.
Dakle, u procesu državnog osamostaljenja, Republika Hrvatska bila je izložena brutalnoj agresiji susjedne Srbije i Crne Gore, koje su kroz djelovanje bivših federalnih sustava (JNA, milicija, diplomacija jugoslavenske federacije...) i uz aktivnu pomoć pobunjenika pokušali ostvariti projekt stvaranja Velike Srbije na nešto više od polovice hrvatskog teritorija. Ta agresija imala je široku podršku većine pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, osobito u ruralnim dijelovima u kojima je to stanovništvo imalo relativnu ili apsolutnu većinu.
Utvrđivanje istine o karakteru sukoba poznatog po nazivu Domovinski rat, kao sukoba izazvanog velikosrpskom agresijom i pobunom srpske nacionalne manjine protiv ustavnopravnog poretka i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske radna je hipoteza ovog projekta |
|
|
|
|
|
|
|
