|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Neurolingvistički aspekti bilingvizma |
| Voditelj: |
Vesna Mildner |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Proučavanja mozgovne reprezentacije jezika mogu se sažeti u nekoliko hipoteza o funkcionalnim odnosima između jezika kojima bilingvali vladaju: (1) nema razlika–oba jezika imaju zajedničku neurofiziološku podlogu, a za aktivaciju jednoga ili drugoga pretpostavljaju se različiti preklopni i/ili inhibicijski mehanizmi, ili različiti putovi aktivacije;(2) materinski jezik više je lijevo-lateraliziran, a strani više desno; (3) strani jezik difuznije je reprezentiran nego materinski, što pretpostavlja i veću aktivaciju desne hemisfere. Cilj je istražiti funkcionalne odnose između jezika bilingvala od kojih je jedan dominantan, dakle po redoslijedu usvajanja prvi, po stupnju znanja bolji i po učestalosti uporabe zastupljeniji (najčešće materinski) a drugi nedominantan, dakle kasnije usvojen, slabije znan i rjeđe upotrebljavan (najčešće strani) i to na parovima jezika različite razine srodnosti: vrlo bliski (hrvatski-slovenski), srodni (hrvatski-engleski, hrvatski-talijanski, slovenski-engleski, francuski-engleski), iz različitih porodica (hrvatski-mađarski). Glavna je pretpostavka da postoje razlike u funkcionalnoj organizaciji dvaju jezika bilingvala. Istraživanjem će se provjeriti u kojoj mjeri te razlike ovise o stupnju sličnosti dvaju jezika, stupnju znanja stranog jezika, te učestalosti uporabe. Očekujemo da će strani jezici koji su srodniji materinskom jeziku, te oni koji se bolje znaju i češće rabe imati funkcionalnu organizaciju sličniju materinskom . Bit će primijenjeno nekoliko metoda istraživanja ponašanja: dihotičko slušanje, istodobne aktivnosti, aktivacijsko-orijentacijska hipoteza, test asocijacije riječi, te neinvazivne metode bilježenja aktivnosti mozga (evocirani potencijali). Provjerit će se i utjecaj jezika na zapamćivanje. Važnost istraživanja jest u provjeri rezultata dosadašnjih neurolingvističkih istraživanja na parovima jezika koji nisu ranije istraženi. Osim što će biti ispitane tri razine srodnosti jezika (slavenski, indo-europski, iz različitih porodica) svaki jezični par bit će istražen u dvosmjernom odnosu, tako da će oba jezika biti promatrana u ulozi dominantnog i nedominantnog jezika. Najvažniju primjenu ovoga istraživanja vidimo u boljem razumijevanju obrade jezika u mozgu, kao podlozi za pomoć pri oporavku jezične funkcije nakon ozljeda mozga te u izradi smjernica za autore udžbenika i u upoznavanju nastavnika s implikacijama neurolingvističkih studija bilingvala za poučavanje stranih jezika. |
|
|
|
|
|
|
|
