|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
JAVNOST, ELITE, MEDIJI I KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ULASKA HRVATSKE U EU |
Voditelj: |
Ivan Šiber |
Ustanova: |
Fakultet političkih znanosti, Zagreb |
Sažetak: |
Jedno od općih mjesta hrvatske politike nakon političkih promjena 90-ih godina je težnja ulasku u EU, a nakon 2000. i sve odlučnija politika europeizacije. Prilagodba europskim standardima podrazumijeva značajne promjene u svim sferama društva, ali i potrebu posvećivanja pažnje posebnostima vlastitog naroda i društva te očuvanju kulture i identiteta.
No, odnos politike i javnosti prema EU u proteklom razdoblju nije bio jednoznačan. Početkom 1990. Europa je doživljavana kao garancija sigurnosti i blagostanja, razlikovanja prema 'onima na Balkanu', naglašavala se pripadnost europskoj kulturi. Ratno razdoblje, frustracije i nedostatna podrška europskih zemalja doveli su do jačanja nacionalne homogenizacije. Nakon izbora 2000. ponovo jača europska orijentacija, a nakon izbora 2003. dolazi do svojevrsnog paradoksa. Izrazita proeuropska politika HDZ-a, kao i javno očitovanje za ulazak u EU svih relevantnih političkih stranaka, praćeno je opadanjem podrške javnosti. Nakon odluke o početku pregovora, javnost ponovo daje podršku integracijskim procesima, no sudeći prema iskustvu nekih zemalja koje su već ušle u EU, za očekivati je da će tijekom pregovora spremnost građana za priključenjem ponovno opasti.
Budući da će u Hrvatskoj građani na referendumu donijeti konačnu odluku o pristupanju, postavljaju se dva ključna pitanja:
1. što to utječe na opredjeljenje građana i
2. kako se na to opredjeljenje može djelovati?
Odgovor na prvo pitanje dostupan je u literaturi o javnom mnijenju i problematici političkog ponašanja. Radi se, u osnovi, o tri grupe varijabli:
1. trajnije osobine pojedinaca i socijalnih skupina (struktura stavova, motivacija i sl.)
2. kontekstualne varijable (uvjeti koje postavlja EU itd.)
3. varijable političkog djelovanja, mobilizacije i usmjeravanja.
Odgovor na drugo pitanje je složeniji. On leži u promišljenom i dugoročnijem političkom djelovanju temeljenom na spoznajama političkog marketinga, odnosa s javnošću i političke komunikacije.
Ciljevi istraživanja su:
1. Ustanoviti trajnije osobine građana povezane s njihovim odnosom prema ulasku u EU
2. Analizirati sve kontekstualne varijable, njihovu dinamiku i utjecaj na opredjeljenje građana, kao i mogućnost njihove kontrole
3. Analizirati ulogu političkih elita i njihovo djelovanje
4. Analizirati ulogu medija u stvaranju raspoloženja prema EU
5. Razraditi strategiju djelovanja na javnost kako bi ona prihvatila ulazak Hrvatske u EU, kao i mjere prilagodbe europskim standardima. |
|
|
|
|
|
|