|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Uloga dušik (II) oksida u bolestima kardiovaskulanog sustava peradi |
| Voditelj: |
Marina Tišljar |
| Ustanova: |
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb |
| Sažetak: |
Utvrđene u razdoblju intenzivna rasta (3.-5. tjedan života u tovnih pilića i 6.-20. tjedan života u tovnih purana), kardiovaskularne bolesti predstavljaju najčešće ozbiljan zdravstveni i ekonomski problem peradske proizvodnje. Bitno mjesto zauzimaju u strukturi ukupne smrtnosti peradi u Hrvatskoj (15% u tovnih pilića; 13% u tovnih purana). Rezultati istraživanja etiopatogeneze dilatacijske miokardiopatije, rupture aorte i sindroma nagle smrti praćene perirenalnim krvarenjima u purana te sindroma plućne hiperetnzije (SPH) - ascitesa i srčane kapi u tovnih pilića ukazivali su posljednjih dvadesetak godina uglavnom na tehnološke pogreške u uzgoju i hranidbi koje se nastojalo ispraviti simptomatskim sprečavanjem i liječenjem bolesti. Zbog važnosti uloge hipoksije u etiopatogenezi SPH u pilića, uloga dušik (II) oksida (NO), vazodilatatora, imunomodulatora i glasničke molekule, postaje devedesetih godina prošlog stoljeća bitnim predmetom istraživanja etiopatogeneze ove bolesti. CILJ: na temelju rezultata planiranog istraživanja bioaktivnosti i biopatologije NO-a u peradi (tovnih pilića i purana) odrediti ulogu ovoga spoja u etiopatogenezi kardiovaskularnih bolesti peradi i time doprinijeti svrsishodnijem načinu sprečavanja i liječenja ovih bolesti. Istražili bismo moguću ulogu virusa u etiopatogenezi ovih bolesti. Vjerujemo da bi polučeni rezultati mogli doprinijeti istraživanju etiopatogeneze istih bolesti u ljudi i životinja-sisavaca. HIPOTEZA: rupturirane, inače urođeno krhke žile purana sklonih hipertenziji redovito su i aterosklerotski promijenjene te pretpostavljamo kako ćemo istraživanjem uloge NO-a i ostalih bioaktivnih čimbenika endotelna podrijetla pridonijeti utvrđivanju temeljnog uzroka ove bolesti (oštećeni endotel, nedostatna proizvodnja inhibitora ateroskleroze - NO-a, bitni su preduvjeti nastanka ateroskleroze). Rezultate dobivene istraživačkim metodama (imunohistokemijska pretraga, PCR, stanična kultura, računalna morfometrija tkiva, protočna citometrija) redovito ćemo provjeravati objavljivanjem u znanstvenim časopisima te ih istodobno uspoređivati sa rezultatima svjetskih istraživanja. VAŽNOST: iznalaženje poboljšana ciljanog načina sprečavanja i liječenja ovih bolesti u peradi, životinja-sisavaca i ljudi. |
|
|
|
|
|
|
|
