|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Molekularni mehanizmi odgovora hrvatskih endemičnih i rijetkih biljaka na stres |
| Voditelj: |
Branka Pevalek-Kozlina |
| Ustanova: |
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
U današnje doba biljke su sve češće izložene djelovanju različitih stresnih uvjeta kao što su ekstremne temperature, manjak vode, povećana koncentracija soli u tlu (solni i osmotski stres), promjene volumnog udjela CO2 u atmosferi, UV i radiofrekvencijsko zračenje, onečišćenje i dr. Biljke su sesilni organizmi pa je djelovanje stresnih uvjeta na njih osobito izraženo. Na svom prirodnom staništu najčešće nisu izložene samo pojedinačnim stresnim uvjetima nego njihovim različitim kombinacijama. Opstanak endemičnih i rijetkih biljnih vrsta u stresnim je uvjetima posebice ugrožen što može dovesti do smanjenja biološke raznolikosti. Zbog toga su nužna detaljna istraživanja učinaka pojedinih stresnih uvjeta na rast, razvitak i razmnožavanje biljaka kao i mehanizama obrane i popravka, posebice na molekularnoj razini. Cilj predloženog projekta je istraživanje učinaka pojedinih stresnih uvjeta na hrvatske endemične i rijetke biljne vrste (Centaurea ragusina, Fibigia triquetra, Campanula tommasiniana i dr.) u kontroliranim uvjetima in vitro čime se ujedno omogućava i očuvanje genofonda ugroženih vrsta. Učinci stresa istraživat će se na morfološkoj, fiziološkoj, ultrastrukturnoj, citogenetičkoj i molekularnoj razini. Obzirom da većina stresnih uvjeta u biljnim stanicama potiče pojavu reaktivnih oblika kisika (oksidacijski stres) u čijoj neutralizaciji sudjeluju različiti antioksidacijski enzimi i neenzimski antioksidansi težište istraživanja bit će upravo na mehanizmima oksidacijskog stresa. Određivanje odgovora biljaka na oksidacijski stres također omogućava procjenu učinaka stresa te osjetljivosti i/ili otpornosti biljaka. U tu svrhu bit će utvrđeni pokazatelji oksidacijskog stresa (produkti lipidne peroksidacije, oksidacija proteina, količina H2O2, aktivnost lipoksigenaze, oštećenje DNA), promjene aktivnosti i broja izozima antioksidacijskih enzima (gvajakol, pirogalol, askorbat i glutation peroksidaze, katalaze, superoksid dismutaze), prisutnost metabolita induciranih stresom (askorbinska kiselina, glutation, organske kiseline, ABA) i pojava stresnih proteina. Dobiveni rezultati pridonijet će razumijevanju molekularnih mehanizama djelovanja oksidacijskog stresa u biljkama posebice hrvatskim endemičnim i rijetkim vrstama. Ujedno će to biti i doprinos boljem poznavanju (eko)fiziologije istraživanih vrsta i njihovog odgovora na stres. |
|
|
|
|
|
|
|
