|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA) |
Voditelj: |
Dalibor Brozović |
Ustanova: |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
Sažetak: |
Projekt “Međunarodni lingvistički atlasi: Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA)” dugoročna je međunarodna lingvistička hrvatska obveza. Surađuje više istaknutih dijalektologa iz Hrvatske i inozemstva.
Za OLA je po posebnom upitniku istražena terenska građa u 850 naselja i stvorena dijalektološka kartoteka u nacionalnim središtima, s kopijama u Moskvi. Objavljene su prve 4 knjige s fonološkom i 4 s leksičkom građom.
Lingvistički će se pripremati potrebna građa za izradbu novih planiranih knjiga; sudjelovat će se u radu Međunarodnoga i Hrvatskoga povjerenstva OLA.
ALE se radi u suradnji s drugim europskim zemaljama. Objavljeno je 6 knjiga ELA. Lingvistički će se pripremati građa za izradbu planiranih knjiga u Europi; sudjelovat će se u radu Međunarodnog povjerenstva ELA.
Građa OLA i ELA ne potvrđuje tradicionalno gledanje da se jedinstveni praslavenski jezik raspao na jugoistočnu i zapadnu grupu, a jugoistočna se raspala na južnu i istočnu, što je dovelo do razgraničenja triju slavenskih jezičnih skupina: južne, istočne i zapadne. Građa potvrđuje da je proces raspada slavenske cjeline bio mnogo složeniji. O tome svjedoče izoglose koje sijeku slavenski teritorij u najrazličitijim smjerovima. To pokazuje da su se određeni slavenski dijelovi u raznim povijesnim razdobljima zbog ekonomskih, političkih, kulturnih razloga nalazili u složenim odnosima jedan prema drugomu i da su se neprestano mijenjali.
Svjetskoj dijalektologiji daju se sređeni podatci o fonetskim, fonološkim, morfološkim, tvorbenim i leksičkim sustavima velikoga broja narodnih govora i omogućuju se čvrsto utemeljena proučavanja jezičnoga razvitka europskih jezika. Dobit će se građa za komparativna i tipološka istraživanja jezičnih sustava u slavenskom i neslavenskom svijetu.
Predstavlja se i interpretira hrvatska jezična građa te utvrđuju lingvistički odnosi između podataka iz svih istraženih govora. Na temelju toga se donose zaključci o povijesti i razvitku jezika, o odnosima među njima, a time i o odnosu dijelova hrvatskog jezika prema drugim susjednim i udaljenim govorima. U obliku zemljovida i komentara ti će sinkroni i dijakroni odnosi biti predstavljeni u knjigama OLA i ELA. |
|
|
|
|
|
|