|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Odgovor ljudi i morskih organizama na ekološko zagađenje u Kvarnerskom zaljevu |
| Voditelj: |
Vladimir Mićović |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Ključne polazne spoznaje: Industrijalizacija omogućuje ekonomski i socijalni napredak svake zemlje, no zbog zagađenja dovodi do ekološke katastrofe i drastičnih promjena u životnim procesima flore i faune, mijenjajući kvalitetu zraka, vode i hrane i utječući na zdravlje čovjeka izravnim ili neizravnim putem. Ovi ekološki čimbenici, u kombinaciji sa drugim stresorima najvjerojatnije su uzrok velikog porasta kroničnih nezaraznih bolesti u Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ), u kojoj se sve učestalije pojavljuju karcinomi bronha ili pluća.
Cilj ovog istraživanja je: 1) izvršiti komparativne retrospektivne i prospektivne analize pojavljivanja respiracijskih i drugih bolesti u okolini Rijeke, 2) pronaći rane znakove intoksikacije u domicilnog stanovništva, te u ljudi koji su profesionalno izloženi naftnim, benzenskim i drugim polutantima, 3) ekotoksikološkim analizama procjeniti stupanj zagađenosti mora na temelju analize morskog sedimenta, 4) procjeniti stupanj intoksikacije riba i školjaka na nekoliko lokaliteta u Kvarnerskom zaljevu i 5) uspostaviti animalne modele, putem kojih bi se mogli analizirati mehanizmi djelovanja potencijalnih toksina, primijenjenih putem respiracijskog sustava, na reparacijske procese i na imunološki sustav u sisavaca.
Očekivani rezultati: Podaci će ukazati na kritičke točke ekološkog zagađenja u PGŽ i na stanje zdravlja stanovništa i morskih životinja u kvarnerskom akvatoriju, te na uspješnost zakonom poduzetih mjera u posljednjem desetljeću u ovom području. Usto, usporedne analize u ljudi, riba i školjkaša dati će podatke o mehanizmima kojima različite vrste reagiraju na okolišno zagađenje.
Način provjere rezultata: Koristit ćemo se epidemiološkim, kliničkim i biološkim metodama (procjenom funkcije organskih sustava u ljudi i morfometrijskim metodama za procjenu zdravlja školjkaša i riba), te imunocitokemijskim metodama kako bismo što ranije utvrditi znakove oštećenja tkiva i organa (analize imunoškog statusa u perifernoj krvi, prisustva NKT i regulacijkih T limfocita, ekspresije stresnih proteina i metalotioneina, na cirkulirajućim stanicama u ljudi i u tkivu eksperimentalnih životinja, kromozomskih aberacija, promjena u genskoj transkripciji i drugih pokazatelja oštećenja stanice).
Važnost predloženog istraživanja: Pretpostavljamo da ćemo pronaći biotestove, koji su dobri pokazatelji ekološkog zagađenja i doći do novih znanstvenih spoznaja o mehanizmima kojima tkiva reagiraju na oštećenje. |
|
|
|
|
|
|
|
