|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Hrvatski priobalni krški prostor - geomorfološke i ekološke značajke |
| Voditelj: |
Dražen Perica |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Prevlast karbonatnog stijenskog kompleksa pogodovala je oblikovanju krškog reljefa kao dominantnog na području otoka i obalnog dijela Republike Hrvatske. Raznolikost krškog reljefa posljedica je klimatskih i paleoklimatskih, vegetacijskih i pedoloških značajki, te antropogenih i zoogenih utjecaja. Na navedenom području postoji cijeli niz egzokrških reljefnih oblika kao što su razni tipovi grižina, ponikava, uvala, slijepih dolina i krških polja, te (krških) hidroloških pojava kao što su vrulje i priobalni izvori što nameće potrebu za njihovom geomorfološkom inventarizacijom. Kao specifičnost otočnog i obalnog krškog pojasa ističu se jezera s bočatom i slanom (morskom) vodom, a zapravo njihov nastanak je posljedica klimatskih promjena. Radi što boljih spoznaja o nastanku pojedinih krških reljefnih oblika i njihove geomorfološke inventarizacije provesti će se mjerenje intenziteta korozije pomoću kalcitnih pločica, u različitim vegetacijskim i pedološkim uvjetima, te u zoni obalne linije i jezerima. Naime, preliminarnim istraživanjima na ovom području, odnosno u morem potopljenim speleološkim objektima, utvrđeno da se proces okršavanja još odvija. Isto tako, raznolikost krškog reljefa utječe na raznolikosti flore i faune, a to posebno dolazi do izražaja kod faune tla. Ovi organizmi su značajni jer su osjetljivi na ekološke promjene u tlu nastale prirodnim ili antropogenim utjecajima. Zahvaljujući specifičnostima krškog reljefa i paleoklimatskim promjenama ,među njima se razvio velik broj endemičnih svojti. Rasprostranjenje endemskih svojti i povezanost s nekim krškim oblicima moguće je spoznati samo interdisciplinarnim putem. Antropogeni utjecaji tijekom tisućljeća odrazili su se na današnji izgled vegetacije (erozija tla) ovog područja, te time i na rasprostranjenje faune tla. Najvećim dijelom došlo je do smanjenja populacija, ali i do povećanja biodiverziteta radi pretvaranja šumskih površina u livadna i kamenjarska staništa. Krška polja ovog područja zanimljiva su ornitofaunistički s obzirom na brojnost vrsta (posebno s obzirom na tipične krške predstavnike). Kroz suradnju s drugim projektima u okviru programa doći će se do značajnih spoznaja važnih pri prostornom planiranju, kao i pri zaštiti prirode i okoliša. Rezultati će biti publicirani u relevantnim međunarodnim i domaćim časopisima, prezentirani na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, te kroz različita javna popularizacijska predavanja. |
|
|
|
|
|
|
|
