|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Etnološka baza podataka kao izvor znanja o etničkim i nacionalnim identitetima |
Voditelj: |
Branko Đaković |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Osnovni cilj projekta je izrada ekstenzivne etnološke baze podataka kao IZVORA ZNANJA o kulturološkim strukturama i okvirima, kroz koje se prepoznaju i profiliraju etnički i nacionalni identiteti naroda jugoistočne Europe, prvenstveno Hrvatske. Istraživanja unutar Projekta usmjerena su na prikupljanje, obradu i tumačenje izvorne građe o (tradicijskoj) kulturi u suvremenom etnološko/kulturnoantropološkom kontekstu, a posebna pažnja će se polagati samoj diseminaciji saznanja ostvarenih ovim Projektom.
Znanstvena istraživanja takvog tipa u Hrvatskoj su započela 1960-ih kada je organizirana mreža suradnika za prikupljanje etnološke građe na terenu. U tom razdoblju prikupljani su podaci za područje bivše Jugoslavije iz oko 3300 naselja, razvrstani u 157 tema o tradicijskoj kulturi. Uslijedila je izrada pokusnih etnoloških karata, a 1989. izašao je samo prvi svezak Etnološkog atlasa Jugoslavije. Daljnji istraživački rad je tada stao.
Stoga ovaj Projekt u ostvarenju svog osnovnog cilja, izrade etnološke BAZE ZNANJA, kreće od te postojeće građe iz arhiva Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, koja će se značajno proširiti i dopuniti novim istraživanjima nekoliko izabranih tema iz tradicijske kulture (godišnji ciklus običaja, pučka pobožnost, gospodarstvo, sekundarno i onomastičke činjenice). Nova istraživanja bi, u skladu s novim trendovima u razvoju discipline, nužno uključivala i vizualna istraživanja.
Kao 'popisnik' oblika tradicijske kulture, etnološka baza podataka (EBP) predstavlja OSNOVICU ZA ČUVANJE, RAZUMIJEVANJE I PROMICANJE KULTURNOG IDENTITETA, a u recentnim etno/antropološkim teorijama prihvaćena je kao JEDINA KUMULATIVNA BAZA ZNANJA koja omogućava KROSKULTURALNA KOMPARATIVNA ISTRAŽIVANJA. Građa iz takve EBP bi se dalje obrađivala u okvirima ETNOLOŠKE KARTOGRAFIJE. Podaci prilagođeni kompjutorskoj obradi služili bi za izradu tipologija analitičko-sintetičkog karaktera i aplicirali se na etnološke karte čime bi bili obuhvaćeni sinkronijsko-dijakronijski aspekti.
Etnološka baza znanja za područje Hrvatske bila bi prva i za sada jedina takva baza. Predstavljala bi osnovicu i model za daljnja istraživanja, a bila bi dostupna za pretraživanje na Internetu.
Projektom bismo unaprijedili etnološka istraživanja i javnosti omogućili PRISTUP ZNANSTVENOM PREGLEDU HRVATSKE TRADICIJSKE KULTURE, što je posebno važno zbog PROCESA INTEGRACIJE Hrvatske u Europsku Uniju, kao i osmišljavanja novih načina uporabe tradicijskog u KULTURNOM TURIZMU. |
|
|
|
|
|
|