|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Otpornost na antitrombocitne lijekove u ishemijskoj bolesti srca i mozga |
Voditelj: |
Davor Miličić |
Ustanova: |
Medicinski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Aterotromboza je ključna u patofizologiji infarkta miokarda i ishemijskoga moždanog udara. Niz radova ukazuje na važnost rane primjene acetilsalicilne kiseline (ASK) u stanjima akutne aterotromboze, što je možda najbolje bilo podcrtano u poznatoj studiji ISIS-2, gdje je učinak ASK kao jedinog primijenjenog antitrombotskog lijeka na ishod u akutnome infarktu miokarda bio podjednak davanju fibrinolitika bez dodatka AKS, dočim su povoljni učinci kombinacije fibrinolitika i ASK u usporedbi s obje spomenute antitrombotske monoterapije bili udvostručeni. Novija istraživanja razotkrivaju pojavu otpornosti na antiagregacijsko djelovanje ASK kao potencijalno važan klinički parametar u akutnom infarktu srca ili mozga. Rezultati dosadašnjih istraživanja otpornosti na ASK uvelike su nedorečeni, katkada i kontroverzni, pa je stoga cilj predmetnoga projekta istražitii važnost otpornosti na ASK u akutnome infarktu srca ili mozga, i to kao intraindividualno varijablu tijekom definiranoga vremena promatranja, kao kroz usporedbu s drugim bolesnicima (interindividualno). Klopidogrel djeluje antitrombotskim mehanizmom različitim od ASK i primjenjuje se u kombinaciji ili kao alternativa ASK, u slučaju kontraindikacije za ASK. Stoga se također namjerava istražiti je li i u kojoj mjeri u bolesnika s akutnim srčanim ili ishemijskim moždanim udarom izražena otpornost na antitrombocitno djelovanje klopidrogrela, kao i odgovoriti mogu li se klopidogrelom prevladati posljedice otpornosti na ASK. Otpornost na ASK određivat će se metodama PFA-100® i mjerenjem količine 11-dehidro-TXB2 u urinu. Otpornost na klopidogrel mjerit će se metodom agregometrije. Bolesnici će biti praćeni tijekom hospitalizacije i u vremenskim intervalima kroz jedan, šest i dvanaest mjeseci. Nepovoljnim ishodom smatrat će se smrt, pojava infarkta srca, moždanog udara ili potrebe za ponovnom hospitalizacijom i/ili intervencijom odnosno revaskularizacijskim zahvatom. Rezultati ovog istraživanja trebali bi odgovoriti na važno praktično pitanje tj. postoji li potreba za rutinskim određivanjem i kvantificiranjem rezistencije na ASK i/ili klopidogrel u bolesnika s ishemijskom bolešću srca i mozga. Time bi se, naime, omogućio individualan pristup u propisivanju antitrombotske terapije, te tako pridonijelo rješavanju jednog od važnih, još neriješenih pitanja u medikamentnom liječenju koronarne i cerebrovaskularne bolesti. |
|
|
|
|
|
|