|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Valencijski rječnik hrvatskih glagola |
| Voditelj: |
Mirko Peti |
| Ustanova: |
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb |
| Sažetak: |
Do sredine 2011. g. s ciljem izradbe velikoga višesvezačnoga rječnika hrvatskoga jezika završit će se potpun valencijski rječnik hrvatskih glagola. Iz abecedarija za višesvezačni rječnik od 160 000 riječi izdvojeno je 25 000 glagolskih natuknica. Pri oblikovanju velike leksičko-morfološke baze za rad na rječniku ti su glagoli obrađivani kao posebna vrsta riječi, sa svojim i gramatičkim i leksičkim specifičnostima. Za svaki su glagol utvrđena vidska obilježja svršenosti ili nesvršenosti, te gramatička obilježja prijelaznosti, neprijelaznosti i povratnosti. U opisu glagolskih značenja i obvezatnih dopuna valja poći i korak dalje, te u jedinstveni obrazac za sve glagole ubilježiti i njihove obvezatne dopune, padežne, prijedložne, infinitivne i rečenične. Takav se upis može raditi na temelju jezične kompetencije suradnikâ na projektu kao izvornih govornika hrvatskoga jezika. Tako dobivene podatke potrebno je dopuniti i zaglédanjem u leksikografske izvore odnosno u tekstove (korpus, koji se izrađuje u Institutu: http://riznica.ihjj.hr). Upis načinjen samo na temelju kompetencije izvornoga govornika može biti tek solidna osnova za izradbu pravoga, dokumentiranoga valencijskog rječnika hrvatskih glagola. Da bi takav rječnik bio leksikografski potpun, mora se s jedne strane osloniti na reprezentativni korpus hrvatskoga jezika, a s druge - da bi bio znanstveno pouzdan - mora imati i teoretski i metodološki precizno definiranu koncepciju po kojoj će se izrađivati. Pri definiranju te koncepcije važno je uspostaviti metode kojima će se pouzdano moći razlučiti dopune koje su uz glagol neobvezatne (jer ne ovise o njegovu značenju, pa se nazivaju i dodatcima) od onih koje su obvezatne (jer ovise o njegovu značenju). U rječniku će se, dakako, bilježiti samo obvezatne glagolske dopune. Valencijski rječnik hrvatskih glagola bit će za hrvatski jezik prvi takav cjeloviti rječnik. Za njim se već duže vrijeme osjeća znanstvena potreba. Takvim će se rječnikom hrvatski jezik temeljito opisati u onom segmentu svoje strukture koji je za njegovo pravilno funkcioniranje u svakodnevnoj komunikaciji posebno važan. Korist od njega bit će višestruka:domaćoj će jezičnoj zajednici koristiti za bolje poznavanje vlastitog jezika, a strancima za lakše učenje hrvatskoga kao stranog jezika. U sklopu rada na projektu bit će do kraja 2010. g. položena tri kvalifikacijska ispita, obranjena tri doktorska rada, napisano 45 izvornih znanstvenih članaka i održano 35 referata na znanstvenim skupovima |
|
|
|
|
|
|
|
