|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Arhitektura i urbanizam hrvatskoga kasnog srednjovjekovlja |
Voditelj: |
Diana Vukičević-Samaržija |
Ustanova: |
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb |
Sažetak: |
Koncepcija projekta ‘Arhitektura i urbanizam hrvatskoga kasnog srednjovjekovlja’ zasniva se na pretpostavci da su spomenici graditeljstva i gradogradnje nastali, odnosno oblikovani između 13. i 16. stoljeća, ne samo najvažniji formativni element monumentalnog pejzaža Hrvatske, nego i bitna sastavnica europske povijesti umjetnosti i kulture. Usprkos značajnom broju kvalitetno istraženih i interpretiranih spomenika, taj sloj nacionalne umjetničke baštine u svom totalitetu, tj. prostorno-vremenskoj protežnosti, još uvijek nije prezentiran, odnosno valoriziran na odgovarajući način.
Razlozi su diskontinuiranom karakteru općenite slike kasnosrednjovjekovne arhitekture i urbanizma Hrvatske višestruki. Uvriježeni modeli pristupa – stvoreni na podlozi raspoloživih pokazatelja, tj. sačuvanih spomenika i arhivske građe – više su determinirani povijesnim zbivanjima u poslijesrednjovjekovnim razdobljima no što su u relaciji s okolnostima u vremenu nastanka tih spomenika. Poglavito se to može ustvrditi za urbanističku baštinu, a još više gotičku sakralnu arhitekturu: u prvom slučaju stvorena su dva međusobno izolirana, oprečna koncepta (“dalmatinski grad” i “grad kontinentalne Hrvatske”), a u potonjem su romanička i gotička arhitektura promatrane primarno u funkciji okružja (komunalnog, odnosno feudalnog) u kojima su nastajale i njihovih kasnijih povijesnih sudbina.
Polazna je hipoteza predloženog projekta da se usustavljivanjem postojećih interpretativnih, arhivskih i historiografskih podataka te studijske arhitektonske i fotografske dokumentacije, uz istodobno vođenje primarnih istraživanja nedovoljno poznatih i istraženih spomenika, izradom Atlasa srednjovjekovnih urbanih cjelina i Korpusa gotičke sakralne arhitekture moguće stvoriti cjelovitu sliku za dva referentna segmenta naznačenog problemskog područja. Naročita će pozornost pritom biti usmjerena na uklanjanje nepoznanica na kartama spomeničke baštine, ponajprije u središnjim – gorskim i krškim – dijelovima Hrvatske te nadilaženju postojećih dihotomija (sjever–jug; svijet komuna – prostori pod neposrednom kraljevskom vlašću). Provjera rezultata izvršit će se komparativnom analizom, suradnjom s domaćim i stranim ekspertima i kontinuiranim javnim prezentiranjem učinjenog. Uz objavu monografskih i sinteznih publikacija i članaka te dovršavanje triju doktorata, rad na projektu rezultirat će uspostavom dvaju znanstvenih baza podataka koje će biti moguće konzultirati preko računalne mreže. |
|
|
|
|
|
|