|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Uloga korova u epidemiologiji bolesti okopavinskih kultura |
| Voditelj: |
Draženka Jurković |
| Ustanova: |
Poljoprivredni fakultet, Osijek |
| Sažetak: |
Korovi, članovi spontane flore, ali i kultivirane biljke kada nisu predmet uzgoja s kompeticijskim odnosom prema uzgajanom bilju predmet su izučavanja znanstvenika različitih specijalnosti. Zanimanje za korove raste sa spoznajama o njihovoj ulozi u epidemiologiji kultiviranog bilja. Korovi mogu biti prijelazni domaćini kao kod nekih hrđa i ulaze u životni ciklus patogena. Oni su također alternativni domaćini što je širi pojam i on uključuje svaku biljku pored glavnog domaćina. Alternativni domaćini – korovi – mogu oboljeti kao i glavni domaćini pa se na njima razvijaju reproduktivni organi što značajno povećava zarazni potencijal patogena u vegetacijskoj sezoni domaćina. Na njima nastaju i reproduktivne strukture koje omogućuju preživljavanje patogena mimo glavnog domaćina kada se on više godina ne sije na nekom polju. S epidemiološkog stanovišta očito je da korovi kao alternativni domaćini povezuju vegetacijske godine, domaćine i lokacije. Istraživanjima je utvrđeno da su korovi domaćini patogenim gljivama koje su poznati uzročnici bolesti pšenice, ječma, suncokreta, soje i drugih kultura (Hepperly et al. 1980.; Hartman et al. 1986.; Roy et al. 1994.; Jurković et al. 1997.; Ćosić et al. 2000.; Li et al. 2001.; Vrandečić et al. 2004., 2005.). U konceptu održive poljoprivrede, integrirane i biološke zaštite bilja velike nade polažu se u istraživanja mikopopulacije koja može biti bioregulator (mikoherbicid) nekih korovnih vrsta (Abbas et al. 1991.; Beres et al. 2000.; Rosskopf et al. 2000.; Scheepens et al. 2001.). Na temelju dosadašnjeg rada ciljevi daljnjih istraživanja su: a) upotpuniti spoznaje o mikopopulaciji zajedničkoj korovima i kultiviranim biljkama, b) procjeniti jačinu zaraze na prirodnim staništima i ispitati patogenost najznačajnijih vrsta za alternativne domaćine i kultivirane biljke, c) proučiti održavanje gljiva u polju i laboratoriju, d) nastaviti istraživati Colletotrichum coccodes za biološko suzbijanje.
Rezultati predloženih istraživanja trebaju dati dio odgovora o značenju korova u pojavi i razvitku bolesti na uzgajanom bilju. To je također znanstveni doprinos poznavanju cjelokupne mikopopulacije u Hrvatskoj (bioraznolikost) te onih patogena koji bi u budućnosti mogli biti korišteni kao mikoherbicidi.
Rezultate mogu provjeriti istraživači primjenjujući iste znanstveno utemeljene metode koje ćemo mi koristiti, uz uvjet da se radi s istim patogenim gljivama, istim biljnim (korovnim) vrstama i u podudarnim agroekološkim uvjetima. |
|
|
|
|
|
|
|
