|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Primjena genetičkih analiza u veterinarskoj medicini |
| Voditelj: |
Mirko Lojkić |
| Ustanova: |
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb |
| Sažetak: |
Primjena metoda za analizu genetskog materijala podrijetlom od patogenih mikroorganizama, a poglavito virusa, omogućile su bolje upoznavanje njihovih svojstava, ali i praćenje nastanka i širenja infekcija u životinja. Spoznaje polučene suvremenim znanstveno-istraživačkim radom iz područja virologije, potvrđuju da se na osnovi rezultata analize genoma različitih sojeva virusa mogu retrogradno utvrditi izvori infekcija, uspoređivati sojevi izdvojeni iz divljih i domaćih životinja, otkrivati pritajeni nositelji infekcija te razlikovati cjepni od terenskih sojeva virusa. Na temelju izdvajanja RNK, odnosno DNK virusa, njihovog umnožavanja primjenom specifičnih početnica i određivanja nukleotidnih slijedova tj. filogenetske analize, nastojati ćemo izolate svrstati u postojeće genetske skupine i podskupine. Rezultate našeg rada bi provjeravali i usuglasili sa suradnicima iz Referentnih instituta u Njemačkoj i Sloveniji. Svrha ovog projekta je utvrđivanje proširenosti značajnih virusnih infekcija domaćih i divljih životinja u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na pojavnost Pestivirusnih i Circovirusnih infekcija u svinja, s obzirom na velike gospodarstvene štete koje nastaju njihovom pojavom. Smatramo da je od posebnog praktičnog značenja utvrđivanje genetske povezanosti izolata izdvojenih iz domaćih svinja s izolatima izdvojenima iz divljih svinja s našeg područja, kao i usporedba izolata sa onima izdvojenima u drugim državama Europe. Rezultati našeg rada omogućili bi iznalaženje učinkovitijih mjera za nadzor nad virusnim bolestima životinja. Osim u proučavanju virusnih izolata, metode genetičke analize nastojati ćemo rabiti i u svrhu dokazivanja nasljednih anomalija u goveda. Naime, uzgoj visokovrijednih grla može biti ugrožen skrivenim anomalijama koje se konvencionalnim metodama ne mogu otkriti ili se otkrivaju tek nakon spolne zrelosti. Gospodarski najznačajnije nasljedne manjkavosti u goveda su freemartinizam i poremećaj zgrušavanja krvi tzv. Mutacija faktora XI. Dok je freemartinizam poremećaj spolnosti koji je posljedica nastanka XX/XY himera tijekom fetalnog razvoja raznospolnih blizanaca, Mutacija faktora XI nastaje nakon insercije 76 baza adenina u eksonu 12 DNK goveda. Obje nasljedne anomalije dovode do smanjene plodnosti ili onemogućene koncepcije i slabijeg imunosnog statusa životinje. Pravovremeno dijagnosticiranje poremećaja, kao i prepoznavanje latentnih nositelja mutacija, značajno bi pomoglo uzgojno-selekcijskom radu. |
|
|
|
|
|
|
|
