|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
NOVI VIDIK OPTIMIZACIJE KORIŠĆENJA SUNČEVE ENERGIJE U SC ELEKTRANAMA |
| Voditelj: |
Neven Ninić |
| Ustanova: |
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split |
| Sažetak: |
U elektranama tipa «solarni dimnjaci» (solar chimney–SC), zrak prima niskotemperaturnu toplinu u prizemnom solarnom kolektoru i struji ka podnožju visokog «dimnjaka». U Australiji se upravo gradi prva u svijetu elektrana ovoga tipa nominalne snage od čak 200 MW (ref.10.1.4.).
Ključna polazišna spoznaja za puni razvitak elektrana SC tipa po nama je slijedeća. Zrak zagrijan u kolektoru dostigao bi stanje (mehaničke) ravnoteže sa atmosferom tek na vrhu troposfere, na cca 10 000 m, dok dimnjak australske SC elektrane koncentrira manji dio ukupnog radnog potencijala zraka, a koji odgovara radu uzgonske sile penjanja zraka samo do vrha dimnjaka visine 1000 m. Zato se elektrane SC- tipa u širem smislu mogu smatrati kvalitetnim izvorima energije - poput hidrocentrala - pod uvjetom da se jednom širom optimizacijom otkrije i iskoristi sav radni potencijal zagrijanog vlažnog zraka. Taj potencijal mogao bi realizirati samo posebno formiran zračni vrtložni stup do vrha troposfere, sa znatnim podtlakom pri tlu oko njegove osi. Upravo takav naš elaboriran prijedlog, propraćen proračunima radnog potencijala zraka, primljen je za objavljivanje u uglednom međunarodnom časopisu «Solar Energy», vidi članak u Prilogu.
Hipoteza je projekta da se radnom sposobnošću toplog kolektorskog zraka, preostalom nakon njegova izlaska iz turbina, može formirati i održavati spomenuti vrtložni stup (gravitation vortex column, GVC) kao svojevrsni toplinski stroj. On bi imao funkciju vrlo visokog «dimnjaka» i omogućavao bi poboljšanje tehnoekonomskih performanci SC – tipa elektrane. Cilj je razrada i usavršenje njegova matematičkog modela, već koncipiranog krajem prošle godine. Rad na njemu i njegova numerička eksploatacija u naredne tri godine predmet su ovoga projekta i planirane doktorske disertacije novaka Sandra Nižetića.
Provjera matematičkog modela prije ispitivanja prototipa je u kritičnoj analizi vjerodostojnosti upotrebljenih zakonitosti i po numeričkim rezultatima koji će se dobiti eksploatacijom modela.
Postignuti rezultati predstavljat će razradu konstruktivnog pristupa jednom novom i perspektivnom aspektu solarne energetike – i to kao doprinos ne samo na hrvatskoj (vidi 9.4.), nego još više na globalnoj razini. |
|
|
|
|
|
|
|
