|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima |
| Voditelj: |
Neven Hrvatić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Hrvatska nacionalna kultura, danas, u društveno-obrazovnom podsustavu (učenici, učitelji, roditelji, kurikulum), sadrži visoku razinu deklarativnog prihvaćanja europskih vrijednosti, stereotipe, izraženu socijalnu distancu prema pripadnicima nacionalnih, etničkih i religijskih skupina, kao i visoku hierarhijsku distancu, pretežni kolektivizam, jasno podijeljene društvene (socijalne) spolne uloge i jaku kontrolu neizvjesnosti.
U strukturiranju školskog kurikuluma (programi, postupci, sredstva), multikulturalno okružje predstavlja jednu od temeljnih odrednica. Definiranje sva tri segmenta, u konkretnom nastavnom procesu, zavisit će i od interkulturalnih predispozicija učenika (pravo na različitost, doprinos ostvarivanju jednakih mogućnosti i priprema za zajednički život u demokratskom društvu).
Sustav odgoja i obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina, kao i hrvatske dijaspore u svijetu, određen je dostignutom kvalitetom interkulturalnih odnosa, prihvaćenim društveno-teorijskim pristupima i aplikativnim modelima.
Cilj i zadaci projekta "Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima" su:
a) temljem usporedbe s ranijim istraživanjima, utvrditi stupanj deklarativnog prihvaćanja europskih vrijednosti, te u kojoj je mjeri ublažena socijalna distanca i bipolarnost u streotipnom označavanju pojedinih susjednih, europskih i izvaneuropskih naroda, u kontekstu europske orijentacije (i integracije) Hrvatske
b) definirati neke od bitnih odrednica su-konstrukcije interkulturalnog kurikuluma: obilježja ("nacionalne") kulture (Hofstedeov model ~ sociokulturni kapital - vrijednosno-normativni zadatak), učeničkog/roditeljskog gledišta (socijalna distanca, interkulturalne predispozicije, procjena demokratskih vrijednosti, socijalno porijeklo, mogućnost suodlučivanja...), kao i uloge učitelja (interkulturalne kompetencije).
c) utvrditi metodologiju i strukturu izrade interkulturalnog kurikuluma, kao i konceptualne osnove obrazovanja na manjinskim jezicima u Hrvatskoj i djece Hrvata izvan domovine, na osnovu suvremene, interkulturalne pedagogije, didaktike i specifičnih metodičkih pristupa.
d) pomoć u definiranju obrazovne politike i neposrednoj školskoj praksi u procesu osuvremenjivanja odgojnog rada, kako s gledišta rasterečenja od nepotrebnih sadržaja, tako i prema uvođenju inoviranih programa, poboljšanju kvalitete udžbenika, u kontekstu interkulturalne pedagoške komunikacije. |
|
|
|
|
|
|
|
