|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Rimskodobne elite u Histriji i Dalmaciji |
| Voditelj: |
Anamarija Kurilić |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Istraživanje se bavi rimskodobnim elitama, tj. tzv. "gornjim" slojevima, na prostorima Histrije i Dalmacije u razdoblju Principata (prva 3 st. po Kristu).
Istraživanje se usredotočuje na proučavanje utjecaja koje su pripadnici stranih, došljačkih elita, tj. pripadnika klasičnog rimskog vladajućeg sloja, imali na domorodačko stanovništvo, i to, u prvom redu upravo na pripadnike predrimskih vladajućih slojeva domaćih zajednica.
Osobita će se pozornost posvetiti dvama oprečnim primjerima međusobnog prožimanja tih dvaju skupina: liburno-rimskom središtu Aseriji, s jedne strane, i imanjima (villae rusticae) članova rimskih vladajućih slojeva (prvenstveno iz senatorskog staleža), s druge strane.
Prvi je primjer predstavnik domorodačkih naselja koja su se preobrazila u grad s municipalnim statusom. Od osobitog je zanimanja za ovaj projekt način na koji se Aserija i njoj slične zajednice akulturiraju na nove uvjete i integriraju u rimski svijet, te na koji način i u kolikoj mjeri italski (i drugi) doseljenici utječu na život grada i njegova teritorija, i obrnuto. Aserija je odabrana za case-study ove krajnosti ne samo zato što je to istaknuto rimskodobno liburnsko naselje, već i s obzirom na to da su ondje u tijeku sustavna arheološka istraživanja.
Drugi je primjer predstavnik gotovo doslovnog presađivanja rimskih običaja na ovo tlo. Nas ovdje zanima na koji je način i u kolikoj mjeri preslikavanje klasičnog rimskog obrasca življenja tako velikih razmjera utjecalo na život autohtonog stanovništva. Kao case-studies ove skupine, proučavala bi se senatorska ili carska imanja u Histriji, te lokalitet Caska u Dalmaciji.
Projekt polazi od hipoteze da su pripadnici predrimskih vladajućih slojeva bili otvoreniji prihvatu novih ideja nego ostatak stanovništva, te da su vrlo rano "ušli u savez" s rimskim vladajućim elementima. Na taj su način uspjeli očuvati dio privilegija koje su imali i u predrimskom razdoblju, a time i dio onih starih društvenih odnosa kakvi su postojali prije rimskog osvajanja. Istovremeno, time su omogućili rimskim doseljenicima lakše ostvarenje njihovih interesa.
Rezultati dosadašnjih istraživanja pučanstva ovih prostora, u onolikoj mjeri koliko su se doticala ovih pitanja, išli bi u prilog ovoj hipotezi.
Istraživanje je interdisciplinarno, i primjenjivat će, osim klasičnih povijesnih, arheoloških, povijesno-umjetničkih i sl. metoda, još i računalnu obradu podataka (baze podataka, digitalizacija, ...), te neke metode prirodnih znanoszi. |
|
|
|
|
|
|
|
