|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Nacionalni prostor u djelima starih hrvatskih pisaca |
| Voditelj: |
Divna Mrdeža-Antonina |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Projekt se zasniva na pretpostavci o mogućnosti odčitavanja samoidentifikacije i identifikacije kolektiviteta u književnom djelu. Glavni je cilj istraživanja iščitati identitet u hrvatskoj književnoj baštini metodama i dosezima suvremenih književnih teorija, povijesnih znanosti, socijalne psihologije i geopolitike (npr. S. Reynolds, J. Kristeve, B. Andersona, R. Kearneya, D. Fališevac, Z. Kravara). Pojmovnik suvremenih humanističkih i društvenih znanosti nudi različita stajališta o kolektivnim identitetima oslobođena obvezatnoga negativnog asocijativnoga kompleksa.
Problematika nacionalnog (protonacionalnog, etničkog) samoodređenja istražit će se ponajprije u srednjovjekovnim tekstovima, u kojima se nalaze tragovi određenja zajednice solidarnosti i zajedničkih zakona; potom, u ranonovovjekovnom književnom korpusu, u kojem će se propitivati odnos populusa - nazivana npr., slovinskim, hrvatskim, ilirskim, dalmatinskim,ili pak slavonskim imenom - prema novim multietničkim državnim zajednicama kojih je sastavnica bio; te odnos prema razuđenim dijelovima etničke skupine; kao i prema susjednim skupinama. Istraživanje će obuhvatiti i dosadašnji rad književnih povjesničara koji su vlastitim imagološkim stavovima stvarali “biološki”, kulturalni, ili povijesni “veto“ na opis identiteta starih hrvatskih pisaca.
Kompleksan uvid u jedan nedovoljno istraženi tematski i motivski segment djela hrvatske književne tradicije omogućit će implementaciju postignutih rezultata u interpretaciju književnog djela.
Potom, svrha je istraživanja rasvijetliti pretpostavke političke solidarnosti književnih povjesničara novovjekovlja radi spoznaje procesa uključivanja kulturne tradicije u identitet nacije u novijoj povijesti.
U kontaktu sa znanstvenom javnošću rezultati rada na projektu dobit će valjanu provjeru. Npr., publiciranjem rasprava, autorskih knjiga i zbornika sa stručnom verifikacijom; izlaganjem javnoj provjeri teza preko diskusija na poslijediplomskom studiju i znanstvenim skupovima.
Istraživanje nacionalnoga identiteta u književnoj baštini čini važnu sastavnicu razvojne strategije humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj, a pridonosi i afirmaciji hrvatskih dosega u književno-antropološkoj spoznaji. |
|
|
|
|
|
|
|
