|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Imagološka istraživanja hrvatske književnosti od 16. do 19. stoljeća |
| Voditelj: |
Davor Dukić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Prije pojave masovnih medija književnost ima status najvažnijeg izvora za istraživanje povijesti ideja, te vrijednosnih predodžaba vezanih uz karakterizaciju i oblikovanje "vlastitog" i "tuđeg" prostora (autopredodžbe / heteropredodžbe). U hrvatskoj književnoj kulturi ranog novovjekovlja (16.-18. st.) tu funkciju prije svega ispunjavaju epski i dramski tekstovi te historiografija i putopisna literatura. U 19. stoljeću pridružuju im se još roman i novinski tekstovi. Domaća znanost o književnosti dugo je davala prednost formalističkom pristupu, a zanemarivala kulturnopovijesna istraživanja hrvatske književnosti. Tek od 90-ih godina prošlog stoljeća javlja se znatniji interes za iščitavanje ideologema i vrijednosnih predodžaba u književnim tekstovima (D. Fališevac, Z. Kravar, D. Oraić-Tolić, Z. Blažević i dr.).
Polazeći od tih istraživanja, ali prije svega od kritičke recepcije komparatističke imagologije koja analizira predodžbe o stranim narodima u lijepoj književnosti (H. Dyserinck, K. U. Syndram; M. S. Fischer, J. Leersen i dr.), u ovom će se projektu nastojati istražiti postanak, modifikacije te kontinuitet i diskontinuitet konstrukcija i reprezentacija grupnih identiteta u hrvatskoj književnoj kulturi od 16. do 19. st. U istraživanju ranonovovjekovnih izvora posebna će se pozornost pridati mentalnom graničenju "vlastitih prostora" (užih ili širih od današnjeg nacionalnoga), te karakterizaciji "tuđih prostora", tj. odnosu prema okolnim političkim entitetima i stranim narodima. U devetnaestostoljetni hrvatski imaginarij, zahvaljujući periodici, ulaze različiti egzotični prostori, dok se istodobno, u procesu nacionalne integracije, oblikuju novi vlastiti prostori. Usporedba ranonovovjekovnog i devetnaestostoljetnoga hrvatskog imaginarija trebala bi s imagološkog aspekta ukazati na bitne razlike ili možebitne sličnosti dviju epoha.
Projekt će rezultirati priručnikom o književnoj imagologiji sa zbornikom izabranih tekstova (reader), te nizom imagološki usmjerenih rasprava o hrvatskoj ranonovovjekovnoj i devetnaestostoljetnoj književnoj kulturi. Polazišta i rezultati istraživanja bit će podvrgnuti kritičkoj raspravi na doktorskom studiju te na dvama znanstvenim skupovima. Takvo bi istraživanje trebalo pridonijeti novom pogledu na povijest hrvatske književne kulture i problematizaciji književnopovijesnog kanona, pri čemu na mjesto estetskog kriterija stupa imagološki (idejni) potencijal pojedinog teksta. |
|
|
|
|
|
|
|
