|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Organizacijski procesi i optičke interakcije u kondenziranim molekulskim sistemi |
| Voditelj: |
Stjepan Lugomer |
| Ustanova: |
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb |
| Sažetak: |
Predloženi interdisciplinarni projekt je usmjeren na proučavanje kompleksnih procesa kondenziranih sustava od spontane organizacije (bez depozicije energije), do inducirane (s depozicijom energije) na različitim prostornim i vremenskim skalama. Spontana samo organizacija (SO) i samo-slaganje u monosloj uključuju višestruke energetske skale i stupnjeve slobode te kompetitivne interakcije a rezultiraju u faznim prijelazima na različitim vremenskim i prostornim skalama. Opći cilj istraživanja je unapređenje razumijevanja strukture, dinamike nastajanja i spontanih i/ili induciranih promjena adsorbiranih slojeva organskih molekula (uključujući površinski aktivne tvari) na sučeljima te unapređenje metoda karakterizacije otopljenog obojenog organskog materijala u vodenim sustavima kao osnovnog materijala za SO na prirodnim sučeljima (voda/zrak). Istraživanje će se provoditi na dvjema klasama sustava: na 2D sustavima Langmuirova sloja i na vodljivim površinama u elektrokemijskom okolišu. Istraživanje treba pružiti odgovore na ključna pitanja SO organskih molekula: koji se tipovi struktura i faza formiraju, koje su pokretačke sile samo-slaganja i koji parametri karakteriziraju uređenost, kako se ona javlja i što određuje kinetiku rasta te naposljetku koji su kontrolni parametri procesa.
Organizacijski procesi izazvani depozicijom energije u nanosekundnoj laser-materija interakciji predstavljaju novo područje istraživanja. Osnovna je spoznaja da se energija uložena u «interakcijski prostor» disipira kroz: (i) organizaciju površine formiranjem nelinearnih valova. (ii) organizaciju ablacijskih produkata rekondenzacijom. Hipoteza je, da je selekcijom laserskih parametara moguće generiranje «interakcijskog prostora» Rayleigh-Taylor ili Richtmyer-Meskhow tipa s formiranjem nelinearnih solitonskih valova koji evoluiraju u koherentne, ili kaotične strukture. Hipoteza je da će rekondenzacija ablatiranih specia ultrabrzim hlađenjem formirati nanoagregate, te da će se utvrditi ovisnost agregacijskih procesa o laserskim paramentrima i načiniti njihova klasifikacja. U provjeri rezultata, mikroskopska analiza struktura korelirati će se sa strukturama generiranim numeričkom simulacijom, a svojstva agregata uspoređivati će se sa strukturom, morfologijom i fraktalnom dimenzijom agregata. Važnost je istraživanja da koncepti organizacije uspostavlju interakciju s ostalim znanstvenim područjima, dok rezultati indiciraju univerzalne principe prisutne u drugim sustavima. |
|
|
|
|
|
|
|
