|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
UTJECAJ HERBICIDA I GNOJIVA NA KAKVOĆU VODA I TLA U HIDROMELIORIRANIM POVRŠINAMA |
Voditelj: |
Ivan Šimunić |
Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Poljoprivredna proizvodnja podrazumijeva i razumno gospodarenje prirodnim resursima, uz istodobno održavanje ili povećanje kvalitete okoliša. Središnje mjesto u zaštiti okoliša pripadaju tlu i vodi. U sustavu tlo-voda-biljkaizvori onečišćenja tla i voda nisu uvijek niti isključivo iz poljoprivrede i stoga zahtijevaju interdisciplinarni pristup istraživanja.
Na većem prostoru savske doline izvršene su prije 20-tak godina hidromelioracije na hidromelioriranim tlima, koja prije toga nisu bila u funkciji biljne proizvodnje. Pretpostavlja se da su navedene površine i pripadajuće im vode manje onečišćene (opterećene) raznim polutantima. Budući da su hidromeliorirane površine podvrgnute intenzivnijoj biljnoj proizvodnji, važno je istražiti i utvrditi kakvoću voda, tla i ploda uzgajanih kultura u plodoredu.
Cilj bi istraživanja bio:
1. Istražiti na koji način različiti herbicidi i mineralna gnojiva primjenjeni u uzgoju poljoprivrednih kultura (pšenici, kukuruzu, soji....) utječu na onečišćenje tla, voda i kakvoću proizvoda (ploda);
2. Utvrditi u vodi ukupnu količinu ispranih aniona i kationa (nitrata, nitrita, teških metala-Pb i Cd i aktivnih tvari primjenjenih herbicida i dr.);
3. Utvrditi u biljnom materijalu (plodu i žetvenim ostacima) i tlu ukupnu količinu teških metala Pb i Cd;
4. Izračunati nakon svake godine bilancu teških metala u tlu (iz odnosa unošenja gnojidbom i depozicijom iz zraka i gubitka ispiranjem i iznošenjem biljaka),
Utvrditi učinkovitost apliciranih herbicida i gnojidbe na visinu i kakvoću prinosa.
Istraživanja bi se provodila na melioracijskom pokusnom polju u srednjoj Posavini (Popovača), na hidromelioriranom tlu, kombinirane odvodnje (kanali i sustav cijevi).
Uzorci tla i vode uzimali bi se u nekoliko navrata tijekom godine, a biljnog materijala na kraju vegetacije. Uzorci vode uzimali bi se iz kanala i cijevnog isteka. U laboratoriju bi se fizikalnim, kemijskim, biološkim i mikrobiološkim metodama odredile tražene tvari (polutanti) u vodi, tlu i biljnom materijalu.
Obradom terenskih i laboratorijskih podataka utvrdila bi se dinamika ispiranja praćenih aniona i kationa cijevnom odvodnjom, utvrdila kategorizacija kanalske vode, utvrdilo vrijeme poluraspada pojedinih tvari u tlu, utvrdio bi se iznošenje pojedine supstance biljnim materijalom.
Utvrđeni rezultati bi odgovorili na pitanje utjecaja poljoprivrede, odnosno primjene mineralnih gnojiva i herbicida na onečišćenje voda i tala u hidromelioracijskim prostorima. |
|
|
|
|
|
|