|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Slobodne i uvjetovane izgovorne mijene jezičnih čestica u općem hrvatskome |
| Voditelj: |
Ivo Škarić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Najveći istraživački napori u okviru fonetike u prošlosti su bili usmjereni na istraživanje invarijantnih osobina izgovornih jezičnih čestica, bilo da su to čestice u nizu ili da su suprasegmentalne čestice. U novije vrijeme, a velikim dijelom ponukani problemima umjetne sinteze govora i umjetnog prepoznavanja govora, otvara se problem ispitivanja mijena izgovornih čestica koje se mogu opisati kao mijene uzrokovane određenim vrstama faktora – položajnima i slobodnima. I jedni i drugi faktori pripadaju dvama skupovima ne uvijek jasno omeđenima, skupu univerzalnih faktora i skupu društvenih faktora, stečenih u procesu međuljudske komunikacije. U sklopu ovoga projekta istraživat ćemo akustičkim i auditivnim mjerilima izgovorne mijene jezičnih čestica koje se događaju unutar općeg prihvaćenog hrvatskog izgovora, s ciljem da se hrvatski izgovor opiše što potpunije. Upravo ove subfonemske mijene, u ukupnosti više nego poneke crte iz fonološkog repertoara i njegove distribucije, ukazuju na zasebnost govora na hrvatskom jeziku. Izmjerene mijene izgovornih čestica na korpusu govora javnih govornika i na ciljanom korpusu posebno izabranih informanata statistički ćemo obraditi i zatim ćemo provjeriti pouzdanost izmjerenoga konstruiranjem umjetnoga govora s ugrađenim dobivenim podacima te ćemo testirati stupanj normalnosti takovoga govora slušanjem. Drugi način provjere bit će takav da ćemo izraditi programe u kojima će biti ugrađena varijabilnost izgovaranja istih čestica te ćemo ispitati mogućnost strojnog prepoznavanja vezanoga govora u normalnom izgovoru. Oba smjera testiranja, ako dadu očekivano prihvatljive rezultate, pridonijet će znanstvenoj spoznaji govora općenito, a posebno razvoju govorne digitalne tehnologije. Treba istaknuti da osim bazičnih istraživačkih nakana ovaj projekt ima u sebi ugrađenu i ideju primjenjivosti, koja se sastoji u boljim i potpunijim uputama u nastavi hrvatskoga kao stranog jezika i u usavršavanju izgovora naših govornih profesionalaca (govornika u medijima – novinara, voditelja i spikera, te ostalih govornika u kulturnoj, političkoj i privrednoj javnosti). Rezultati ovakvog istraživanja dat će stanovite podatke kojim će se pojedini jezični likovi jasnije moći odrediti te iz toga uputiti na bolja pravopisna rješenja u nekim dvojbama. Pomišlja se ovim istraživanjem i na mogućnost stvaranja poboljšanoga govornog zvuka za slijepe, kojim se prekodiraju tekstovi umjetnim čitačem. |
|
|
|
|
|
|
|
