|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Dalmacija i bečke središnje institucije u 19. stoljeću |
| Voditelj: |
Marko Trogrlić |
| Ustanova: |
Sveučilište u Zadru |
| Sažetak: |
Dalmacija je nakon pada Mletačke Republike 1797. dospijela pod vlast Habsurgovaca i tako pod izravnu upravu bečkih središnjih institucija. Za kratkotrajne tzv. prve austrijske uprave u Dalmaciji (1797.-1805.) nova je vlast uspjela ustrojiti pokrajinsku upravu na novostečenom posjedu učinivši je sasvim ovisnom o bečkoj središnjici. Sprovesti široke reformske zahvate u tom razdoblju, itekako planirane i izrađivane, zbog njegove kratkoće, ova uprava nije uspjela. No, Dalmacija je, nakon francuske epizode koja je 1805. smjenila prvu austrijsku upravu i potrajala sve do potkraj 1813. godine, ponovno, 1814. godine, ovaj put i definitivno, podpala pod Austriju i upravu Beča. U ovom će razdoblju sve do 1918. godine proživljavati temeljite promjene i to na svim područjima. Nova će se austrijska vlast nakon 1814. u mnogočemu nadovezati na planirane reformske zahvate iz svojeg prvog upravnog razdoblja u Dalmaciji. Ona će novostečenu zemlju, u razdoblju nakon 1814. ustrojiti u skladu sa svojim zakonodavstvom, nastojati je na svim poljima uklopiti u sustav austrijskih zemalja, unatoč njezinim itekako izraženim specifičnostima, od onih povijesnog i socio-kulturalnog do onih geografskog karaktera. I nakon Austro-Ugarske nagodbe iz 1867. godine Dalmacija ostaje dijelom zapadne polovice sada Austro-Ugarske Monarhije, tzv. Cislajtanije, i u tom će državno-pravnom položaju dočekati njezin slom 1918. godine. U velikoj je mjeri ostao neistražen pogled na Dalmaciju iz perspektive institucija same bečke državne središnjice, te u tom smislu nedostaje cjelovit i uvjerljiv prikaz glavnih obilježja odnosa središnjih državnih institucija Habsburške Monarhije i njihovih glavnih nositelja spram Dalmacije tijekom “dugog” 19. stoljeća. U ovom kontekstu posebna pozornost pripada do sada neobrađenoj parlamentarnoj djelatnosti dalmatinskih zastupnika u Carevinskom vijeću i u austrijskim Delegacijama te držanju pojedinih bečkih vlada u raznim razdobljima tzv. ustavnog života (od 1860. do 1918. godine). Stoga je potrebno, na temelju objavljenih i neobjavljenih vrela, prihvatiti se analize za Dalmaciju važnih odluka bečkih središnjih državnih instanci, kako bi se na taj način stekle cjelovitije sintetske spoznaje o mnogim procesima, poglavito onima modernizacijskog karaktera, te dobila potpunija povijesna slika o Dalmaciji pod austrijskom upravom. |
|
|
|
|
|
|
|
