|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Psihološki faktori učenja matematike: uradak, strategije, motivacija i stavovi |
| Voditelj: |
Vesna Vlahović-Štetić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Brojna istraživanja pokazuju da razvoj matematičkih pojmova započinje vrlo rano, već u dojenačkoj dobi, da bi se intenzivirao u predškolskom i školskom razdoblju.
Djeca često imaju teškoća u svladavanju matematičkih znanja, a rezultati istraživanja ukazuju na utjecaj kognitivnih i socio-emocionalnih čimbenika rješavača, ali i na relevantna obilježja zadataka koji utječu na uspješnost djece i odraslih.
Ovim istraživanjem želi se utvrditi utjecaj kognitivnih i socio-emocionalnih varijabli na uradak u matematici kod ispitanika različite dobi.
Na mlađim uzrastima (predškolska djeca i djeca rane školske dobi) ispitat će se kognitivne strategije pri rješavanju zadataka te determinante uratka. Provjerit će se Model dječjeg odabira i otkrivanja strategija (Shrager i Siegler, 1998.) na zadacima množenja. Razvit će se i računalna simulacija Modela. Longitudinalnim praćenjem ispitat će se kvalitativne promjene u dječjem strateškom ponašanju u matematičkim problemima koji zahtijevaju uporabu različitih operacija. Provjerit će se prediktivna vrijednost ranog matematičkog postignuća, strateškog rezoniranja i socio-emocionalnih čimbenika za kasniji uspjeh u matematici. Na visokoškolskoj razini provjerit će se postavke Modela motivacije postignuća u kontekstu učenja matematike. Ispitat će se se utjecaj nekih osobina važnih za proces ostvarivanja akademskog postignuća na izbor ciljeva postignuća te će se istražiti utjecaj ciljeva postignuća u predviđanju strategija učenja.
Podaci će se prikupljati različitim metodama (skupnim ispitivanjem dječje uspješnosti, individualnim ispitivanjem i snimanjem dječjih strategija, upitničkim mjerama socio-emocionalnih varijabli: stavova i uvjerenja o matematici te straha od matematike te upitničkim mjerama motivacijskih varijabli kod studenata). Rezultati ispitivanja obradit će se odgovarajućim statističkim postupcima.
Rezultati istraživanja omogućit će provjere teorijskih modela u području kognitivnih strategija i motivacije te bolje razumijevanje razvoja dječjeg matematičkog mišljenja. Ukoliko se rana postignuća pokažu prediktivnima za kasniju uspješnost, moći će se ukazati na činitelje kojima u ranom poučavanju matematike treba obratiti veću pažnju.
Osim znanstvene provjere teorijskih modela, istraživanje može ponuditi neke smjernice za bolje planiranje predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog te visokoškolskog kurikuluma. |
|
|
|
|
|
|
|
