zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-11-23
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Krivulje i plohe u euklidskom i neeuklidskim prostorima 
Voditelj: Ana Sliepčević
Ustanova: Građevinski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Temelji za prijavu ovog projekta nalaze se u rezultatima znanstvenih istraživanja započetih u posljednjih nekoliko godina unutar znanstvenog projekta MZOŠ-a RH Geometrijska obrada krivulja i ploha. Unutar spomenutog projekta je u dogovoru s kolegama s Tehničkog sveučilišta iz Budimpešte prošle godine započela bilateralna hrvatsko-mađarska suradnja u vidu podprojekta Constructive geometry and Modelling. U suradnju je uključena većina suradnica prijavljenih na ovome projektu. Želja nam je nastaviti uspješno započetu suradnju. Ciljevi projekta mogu se sažeti u sljedećim znanstvenim temama: poopćenja poznatih teorema o leptiru u proširenoj hiperboličkoj ravnini i euklidskom trodimenzionalnom prostoru; klasifikacija trokuta s obzirom na apsolutu i egzistenciju karakterističnih točaka u proširenoj hiperboličkoj ravnini; istraživanje mogućnosti konstruiranja pravilnih poligona na Kleinovom modelu hiperboličke ravnine; mogućnost uvođenja aksonometrijske metode u prostor Lobačevskog tvorba novog modela izotropne ravnine i njegova veza s postojećim afinim modelom; uvođenje MacLaurinovog preslikavanje u izotropnu i hiperboličku ravninu; novo izvođenje krivulja 3. reda u hiperboličkoj ravnini; klasifikacija i izvođenje nekih vrsta cirkularnih krivulja u euklidskoj i neeuklidskim ravninama; poopćenje transformacija - kvadratne, kubne i kvartne inverzije u trodimenzionalnom projektivnom prostoru trebalo bi omogućiti detaljnu obradu klase ploha reda n+2 s n-strukim pravcem. U euklidskom prostoru na taj se način mogu klasificirati nožišne plohe svih kongruencija n-toga reda i 1. razreda. Budući da se transformacija definira u projektivnom prostoru moguće je istraživati njezino djelovanje i u ostalim projektivno-metričkim prostorima. U istraživanjima se koriste analitička, konstruktivna i diferencijalna metoda uz uvijek prisutnu sintetičku metodu, koja omogućuje uspješno prostorno zaključivanje. Iako sintetička metoda među matematičarima teorijskog usmjerenja ima relativno mali broj poklonika, smatramo je vrlo važnom u geometrijskim istraživanjima. Stoga je jedan od prioritetnih ciljeva ovoga projekta daljnji razvoj i afirmacija te metode. U tu je svrhu posebno važno pokloniti pažnju obrazovanju što većeg broja mladih suradnika u njegovanju primjene ove metode. Neophodnu vizualizaciju u geometriji olakšava upotreba sve većeg broja kompjuterskih programa (CAD, Mathematica i webMathematica). 

Natrag