|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Abiotički i biotički čimbenici stresa u sustavima uzgoja povrća na kršu |
| Voditelj: |
Smiljana Goreta |
| Ustanova: |
Institut za jadranske kulture i melioraciju krš, Split |
| Sažetak: |
Stres je jedan od osnovnih ograničavajućih čimbenika povrćarske proizvodnje na kršu U Hrvatskoj se povrće proizvodi na 130 000 ha od čega je više od polovice na krškom području. Pojedinačno ili zajedničko djelovanje abiotičkog (voda, temperatura, svjetlo, hraniva, zaslanjenost) i biotičkog stresa (bolesti, štetnici i korovi) može smanjiti prinos i do 80%. Bolje poznavanje obrambenih mehanizama doprinijelo bi razvoju postupaka za ublažavanje i prevladavanje posljedica stresa. Također, izlaganjem biljaka usmjerenom i kontroliranom stresu tijekom proizvodnje, moglo bi se utjecati na koncentraciju bioaktivnih spojeva te uz očuvanje produktivnosti doprinijeti kakvoći proizvoda. Pojedinačni ciljevi ovog projekta su: a) utvrditi utjecaj reduciranog navodnjavanja na usvajanje vode i hraniva, prinos, kakvoću i osjetljivost na biotički stres u intenzivnom hidroponskom uzgoju; b) utvrditi utjecaj zaslanjenosti supstrata i/ili reduciranog navodnjavanja na morfološke, fiziološke i biokemijske obrambene mehanizme, prinos i kakvoću plodovitog povrća; c) odrediti utjecaj egzogene primjene regulatora rasta i antitranspiranta na morfološke i fiziološke promjene kod biljaka izvrgnutih abiotičkim stresovima; d) efikasnost nekemijskih metoda u suzbijanja štetočinja podzemnih i nadzemnih biljnih dijelova; e) inventarizirati vektore (lisne uši i štitasti moljci) te odrediti status kompleksa domaćin-vektor-virus povrća na kršu. Kao rezultat rada na projektu razviti će se ekološki i toksikološki prihvatljivi postupci i metode koji će povećati produktivnost i kakvoću u povrćarskoj proizvodnji. Unapređenje proizvodnje povrća na kršu moguće je isključivo koristeći znanstvene spoznaje, a osobito u procesu transformacije s konvencionalnog na integrirani tip proizvodnje. Nadalje, primjenom ekološki povoljnih elementa u proizvodne sustave doprinosi se razvoju održivog gospodaranja i očuvanju osjetljivih ekosustava krškog područja. |
|
|
|
|
|
|
|
