|
 |
 |
 |
 |
 |
Detalji |
Projekt: |
Stratigrafska i geomatematička istraživanja naftnogeoloških sustava u Hrvatskoj |
Voditelj: |
Josipa Velić |
Ustanova: |
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Priljevom novih podataka tijekom zadnjih desetak godina, osobito u digitalnim oblicima, omogućeno je bolje definiranje geološkog sastava i građe hrvatskog dijela Panonskog bazena, ali i drugdje u Hrvatskoj: u Jadranskom podmorju i u Dinaridima. To znači i bolje poznavanje svih okolnosti pojavljivanja mineralnih sirovina - u ovom slučaju nafte, plina i vode. Različite stratigrafske i
geomatematičke metode u našoj se praksi primjenjuju kontinuirano, ali različitog intenziteta. Problem je što je njihova međusobna sinteza u našim prilikama vrlo rijetka, za razliku od inozemstva. Geomatematika daje alate kojima se mogu opisati uvjeti, izgled i razdioba parametara u podzemlju (čak i tamo gdje su podatci vrlo rijetki), a stratigrafija (svi stratigrafski sustavi) pak daje uvid u prostornu i vremensku evoluciju sveukupnih geoloških odnosa.
Prvenstveno će se istraživati kenozojske stijene koje su nosioci fluida: nafte, plina, i raznih voda (tehnološke, termomineralne, pitke). Cilj je proširenje spoznaja o naftnogeološkim sustavima (čine ih matične stijene, kolektorske stijene i izolatorske stijene u takvom odnosu da nastaje ležišta) u daljnjim pojedinostima kao i pronalaženje novih ležišta na osnovi utvrđenih "zakonitosti". U tom su smislu naročito zanimljivi stariji i dublji dijelovi miocenskih stijena koje nisu zadovoljavajuće istražene, a u kojima se nalaze neka od hrvatskih najvećih i najvažnijih ležišta (na pr. Molve, Beničanci). Daljnji je cilj dati što više uporabivih podataka koji su povezani s poboljšanim metodama crpljenja ugljikovodika iz postojećih, relativno starih (i više desetljeća) polja (EOR ili IOR metode). Dalje bi se razvijale geološke i geomatematičke metode s naglaskom na njihovom prilagođavanju našim uvjetima.
Kao konkretni objekti, osobito za provjere, izabrana su ležišta polja Stari Gradac (starije miocenske breče) i polja Okoli (panonski pješčenjaci) kao primjeri različitog litološkog sastava, kronostratigrafske i facijesne pripadnosti te položaja u prostoru. Važan dio projekta je prikupljanje podataka i na terenu s ciljem korelacije stijena na površini s onima u dubini, uz prethodnu odgovarajuću laboratorijsku obradbu uzoraka. Nakon svega, načinit će se modeliranje i ekstrapolacija vrijednosti (na pr. poroznosti iz karotažnih podataka preko neuronskih modela). Rezultate je moguće provjeriti jedino u koordinaciji s poduzećima koja se bave inače vrlo skupim dubinskogeološkim istraživanjima, uključujući i bušenjima. |
|
 |
 |
 |
 |
|