|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Bioarheološka istraživanja srednjovjekovnih populacija Hrvatske |
| Voditelj: |
Mario Šlaus |
| Ustanova: |
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti |
| Sažetak: |
Ključne polazišne spoznaje: ljudski osteološki materijal s arheoloških nalazišta je, isto kao i povijesni izvori ili arheološka građa, dokument prošlosti koji mora biti proučavan ako svoju prošlost želimo razumjeti. Prethodna bioarheološka istraživanja rasvijetlila su brojne složene interakcijske procese između čovjeka i njegove okoline (Larsen 1997), evidentirale različite migracije i posljedice tih migracija (Key 1994), te pružile uvid u uvjete i način života arheoloških populacija (Steckel i Rose 2002). Ovakva istraživanje provode su u RH posljednjih petnaestak godina (Šlaus Coll Antropol 1994, 1997; Šlaus Am J Phys Anthropol 2000). Dobiveni rezultati bitno su nadopunili naše znanje o uvjetima i kvaliteti života arheoloških populacija u Hrvatskoj (Šlaus i sur. CMJ 2002; Šlaus i sur. Homo 2004).
Ciljevi i hipoteza: projekt predviđa multidisciplinarna istraživanja ljudske osteološke građe. Cilj mu je sustavno prikupiti, kompjuterski pohraniti i analizirati raznovrsne antropološke i arheološke podatke s nalazišta u Hrvatskoj datiranih od 5. do 17. stoljeća. Podatci koji će se prikupiti uključuju antropometrijska i kraniometrijska mjerenja, podatci o demografskoj strukturi, te podatci o učestalosti i distribuciji raznovrsnih patoloških promjena i trauma. Iz prikupljene osteološke građe pokušat će se izolirati ljudska DNK i DNK različitih patogena.
Očekivani rezultati: antropometrijska i kraniometrijska mjerenja omogućiti će izračunavanje diskriminantnih funkcija za određivanje spola kod loše uščuvanih ostataka, te izračunavanje bioloških udaljenosti između različitih populacija. Paleodemografske i paleopatološke analize dat će uvid u demografske trendove i promjene tijekom srednjeg vijeka te pokazat kojim patogenima su srednjovjekovne populacije Hrvatske bile izložene. Kraniometrijske analize pokazat će eventualne migracije stanovništva ili prisutnost većeg broja populacija na jednom nalazištu.
Način provjere rezultata: usporedba s već objavljenim bioarheološkim podatcima iz svijeta i Hrvatske, te usporedba s povijesnim i arheološkim podatcima.
Važnost predloženog istraživanja: preloženo istraživanje izuzetno je važno jer daje jedinstvene podatke o načinu, uvjetima i kvaliteti života srednjovjekovnih populacija Hrvatske. Ovo istraživanje se stoga uklapa i u dugoročne (točka 8 – društvene i humanističke znanosti i hrvatski identitet), i kratkoročne (točka 4 –hrvatski identitet) strateške pravce istraživanja u RH. |
|
|
|
|
|
|
|
