|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Politički deficit Europske unije i njegove posljedice za Hrvatsku |
| Voditelj: |
Zoran Kurelić |
| Ustanova: |
Fakultet političkih znanosti, Zagreb |
| Sažetak: |
Istraživačka teza formulirana je pitanjem: "Kako je moguća Europska unija kao politička zajednica?" Iz ovog pitanja slijedi problem: Ako se pokaže da Europska unija nije politička zajednica u novovjekom smislu, kako se taj fenomen manifestira u zemlji aplikantu poput Republike Hrvatske? Pokazalo se da ostvareni tehnički, financijski, kulturni prometni i drugi oblici integracije proširene Europske unije nisu supstitut za njeno političko integriranje i demokratsko konstituiranje. Kriza dijagnosticirana etiketom o 'demokratskom deficitu' proširena je i na 'politički deficit', ona nije periferna već konstitutivna. Europska unija nije moguća na načelima nacionalne države. Demokracija karakteristična za novovjekovne nacionalne države izazvala bi u Europskoj uniji političke napetosti ne samo između vladavine 'europskog naroda' i vladavine europskog parlamenta, nego i vladavine različitih naroda i različitih parlamenata članica Unije. Da bi se odgovorilo kakva je politika i kakva demokracija u Europskoj uniji moguća ako nema europskog naroda i ako zemlje članice funkcioniraju po načelima predstavničke demokracije i nacionalnih politika tada, je redefinicija temeljnih pojmova europskog političkog mišljenja: politike, suvereniteta, prava i demokracije prvorazredni znanstveni zadatak. Frustracija građana europskih država koji su na referendumima odbacili Europski ustav nije vezana uz sadržaj samog ustava već i uz činjenicu da su referendumi oni rijetki trenuci u kojima se građani osjećaju političkim akterima čiji glas Europska unija mora respektirati. Važnost istraživanje je u tome što upozorava na opasnosti koje proizlaze iz povremene politizacije depolitiziranog stanovništva Unije, te politizacije izvorno nepolitičkih djelatnosti poput znanosti, umjetnosti i sl. Istraživanje fenomena političkog u novonastajućoj zajednici nije samo od spoznajnog značaja, već ima upozoravajuću ulogu u zemlji pristupnici poput Republike Hrvatske. |
|
|
|
|
|
|
|
