|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Očuvanje stabilnosti i produktivne sposobnosti šumskih kultura |
| Voditelj: |
Sanja Perić |
| Ustanova: |
Šumarski institut, Jastrebarsko |
| Sažetak: |
Planski i organizirani rad na povećanju udjela četinjača u šumskom fondu Hrvatske započet je oko 1960. godine. Tada počinju i značajnija znanstvena istraživanja koja se odnose na osnivanje i uzgoj šumskih kultura. Na području Hrvatske prema podacima Hrvatskih šuma d.o.o. ima oko 330 000 ha površina koje treba privesti šumskoj proizvodnji. To se odnosi na krško područje, neobrasle šumske i izvanšumske površine, niz degradacijskih oblika sastojina i dr. Ako se tome dodaju štetni biotski i abitski faktori koji direktno ili indirektno utječu na osnivanje i opstanak šumskih kultura (šumski požari u priobalnom području, štetnici, vjetrolomi, snjegoizvale, klimatske promjene, promjene vodnog režima, utjecaj zračnih onečišćenja i dr.) kao i otežana prirodna obnova naših šuma vidljivi su objektivni razlozi nastavka znanstvenih istraživanja iz toga područja. Problematika istraživanja ovoga projekta odnosi se na razvoj sjemenarstva i poboljšanje rasadničke proizvodnje, odabir odgovarajuće vrste i provenijencije za pošumljavanje i popunjavanje, analiziranje proizvodne i hranidbene sposobnosti tala, istraživanje štetnika, primjena adekvatnih tehnika osnivanja šumskih kultura, pravovremeni uzgojni zahvati njege šuma te korištenje drvne mase (biomase) kao prirodnog, obnovljivog izvora energije. Istraživanja će se provoditi u šumskim kulturama četinjača (zelena duglazija, obična i sitkanska smreka, američki borovac, europski ariš, obični, crni i alepski bor) i listača (hrast lužnjak, obična breza, topola i dr.), komparativnim pokusima više vrsta četinjača u različitim ekološkim uvjetima, pokusima provenijencija ranije spomenutih šumskih vrsta te rasadnicima za proizvodnju šumskog sadnog materijala. Za izmjere pojedinih parametara koristiti će se standardne metode uzgajanja šuma te suvremene laboratorijske analize. Rezultati ovih istraživanja dati će značajan doprinos očuvanju biološke i ekološke stabilnosti šumskih kultura, maksimalnom korištenju proizvodnog potencijala stojbine te općenito biološkoj raznolikosti šuma Hrvatske. Također će dati uvid u količine šumske biomase kao jednog od obnovljivih izvora energije. |
|
|
|
|
|
|
|
