|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Figure i diskurzi |
Voditelj: |
Krešimir Bagić |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Projekt "Figure i diskurzi" ujedinjuje proučavanje dviju bliskih, zapravo nerazmrsivo povezanih, tema:
1. figurativnost kao proces koji obilježava dubinsku strukturu jezika i
2. iznimno dinamično i razvedeno diskurzivno polje hrvatskoga jezika.
Koncept figure spada među uporišne koncepte svakog sustavnog bavljenja jezičnom djelatnošću i funkcioniranjem jezika od klasične retorike do suvremene lingvistike, stilistike i književne teorije. Kroz povijest, figura je različito određivana - kao 'odstupanje od uobičajenoga govora', kao 'ukras', kao 'razmak između znaka i smisla', kao 'oblik usavršavanja jezika', kao 'tipična nejezična veza diskurzivnih elemenata'... Kako god konceptualizirali pojam figure, svi se pručavatelji slažu da je figurativnost bitno obilježje svake upotrebe jezika. O konkretnoj govornoj situaciji, diskurzivnom liku, žanru i govornikovoj nakani ovisi hoće li dominirati autorske (originalne), konvencionalne ili leksikalizirane figure.
Kada je, pak, riječ o diskurzivnim praksama koje obilježavaju trenutačno stanje hrvatskoga jezika, krenut će se od pretpostavke da su one brojne, tj. da je diskurzivno polje iznimno razvedeno. Suradnici projekta sam pojam diskurza shvaćaju kao proces (a ne kao dovršeni entiet), kao skup kodificiranih jezičnih praksi koje su bitno vezane uz određene oblike društvenih djelatnosti. Bavljenje raslojenošću hrvatskoga jezika pokazat će da tradicionalna podjela na pet funkcionalnih stilova sve teže uspijeva 'pokriti' i objasniti recentne govorne prakse, te će se ponuditi znatno istančanija funkcionalnostilska konceptualizacija. Proučavanje raslojenosti će poći od temeljnih iskaznih modusa (naracije, deskripcije, argumentacije, eksplikacije i dijaloga), heterogenosti svakoga od tih modusa te tipičnih oblika njihovih suodnosa.
Krajnji cilj projekta "Figure i diskurzi" je opis i interpretacija tipova figuriranja diskurza, njihovih učinaka i svrha. . Rad će se temeljiti na obimnome korpusu sastavljenom od književnih tekstova 20. i 21. stoljeća, brojnih nefikcionalnih (znanstvenih, publicističkih, esejističkih, pravnih, propagandnih...) knjiga, tekstova i publikacija, te karakterističnih primjera iz razgovornoga jezika. Kruna rada bit će opsežni eksplikativni rječnik u kojemu će figure biti podijeljene u razrede, a svaka figura pomno opisana i oprimjerena komentiranim ulomcima iz različitih diskurzivnih praksi. |
|
|
|
|
|
|