|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Talijanski i hrvatski u kontaktu i kontrastu |
| Voditelj: |
Maslina Ljubičić |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Između talijanskog i hrvatskog postoje sličnosti i razlike koje olakšavaju ili otežavaju učenje talijanskoga jezika, kao i prevođenje u oba smjera. Supostavnom analizom dvaju jezičnih sustava moguće je predvidjeti greške na fonološkoj, morfosintaktičkoj, leksičkoj i šire gledano frazeološkoj te stilskoj jezičnoj razini. Etnolingvističke odnosno sociokulturne nepodudarnosti fiksirane su posebice u frazeologiji i poslovicama. U području paremiologije uz interlingvističku ekvivalenciju tražit će se i intralingvistički ekvivalenti, uzimajući u obzir različitu frenkvenciju i razinu upotrebe, stilsku i ekspresivnu vrijednost.
U proučavanju lažnih parova između talijanskog i hrvatskoga jezika cilj je uočiti razliku između pravih parova i djelomično lažnih parova različitih valencija. Supostavno će se analizirati i podudarnosti i nepodudarnosti glagolskih, imeničkih i pridjevskih valencija općenito. U dijakronijskom pristupu bit će proučavano leksičko posuđivanje kao izvor alotropije. Različita prilagodba etimološki istih riječi iz različitih jezika povećava divergentnost rezultata u dva kontrastirana jezika. Posuđenice mogu biti «maskirane» paretimološkom prilagodbom, a pseudoposuđenice nerijetko dovode do lažnih parova.
Uz standardni hrvatski jezik uzet će se u obzir i hrvatski dijalekti u kojima će se analizirati alotropijski geosinonimi. Posebna pozornost usmjerit će se na hrvatske venetizme, leksičke i frazeološke. Tražit ćemo hrvatske specifičnosti u frazemima koji sadrže talasozoonime, ostavljajući otvorenom mogućnost traženja talijanskih ekvivalenata i općenito različitih intra- i interlingvističkih ekvivalenata.
Nastavit će se s proučavanjem slavizama odnosno kroatizama u venetskim dijalektima, zabilježenih u rječnicima venetskoga dijalekta. Od jezika struka obrađivat će se hrvatski «marangunski» rječnik i proširiti rad na dalmatinskom kuharskom i kuhinjskom nazivlju Dalmacije obradom naziva istog semantičkog područja Istre i Kvarnera.
Kao rezultat istraživanja očekujemo nove teorijske spoznaje u okviru talijansko-hrvatske kontrastivne lingvistike i kontaktologije. Rješenja se mogu provjeriti u nastavnoj i prevoditeljskoj praksi. Istraživanje će pridonijeti upoznavanju specifičnih ekspresivnih vrijednosti hrvatskoga jezika. Predloženo je istraživanje važno radi unaprjeđenja leksikografske djelatnosti, glotodidaktike i traduktologije te radi valorizacije hrvatskog sudjelovanja u komunikcikacijskim paradigmama srednjoeuropskog govornornog saveza. |
|
|
|
|
|
|
|
