zProjekti
zProjekti
Nije implementirano Tražilica
ZNANSTVENI PROJEKTI 2024-11-23
zProjekti Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata
Lista prihvaćenih znanstvenih programa
Liste prihvaćenih znanstvenih projekata
Arhiv projekta
(2002. - 2005.)
Pretraživanje arhiva
(2002. - 2005.)
Arhiv projekata
(1996. - 2002.)
Pretraživanje arhiva
(1996.-2002.)
Svibor (1990.-1995.)
Detalji
Projekt: Zakiseljavanje tala i dehumizacija u agroekosustavima kontinentalne Hrvatske 
Voditelj: Matko Bogunović
Ustanova: Agronomski fakultet, Zagreb 
Sažetak: Pitanje degradacije tla putem zakiseljavanja ili acidifikacije i pada organske tvari (dehumizacije) je jedno od najaktualnih pitanja iz ekoloških problema današnjice. Procesi zakiseljavanja su djelomično ustanovljeni u šumskim ekosustavima, ali u poljoprivredi nisu mjereni, iako nas na to upućuju Konvencija o suzbijanju dezertifikacije - degradacije zemljišta; Konvencija o biološkoj raznolikosti i Konvencija o promjeni klime. Zakisaljevanje je degradacijski proces s brojnim štetnim posljedicama, kao što su smanjenje pH, smanjenje pufernog kapaciteta tla, intenzivnije trošenje, ispiranje i/ili imobilizacija pojedinih hranjiva, biološka degradacija, debalans hraniva, smanjeno primanje pojedinih hraniva od strane biljaka, manji učinak gnojidbe, te mobilizacija štetnih elemenata. Težište istraživanja stavit će se na poljoprivredna tla, jer do sada nije bilo sustavnih mjerenja acidifikacije, iako su poznati razlozi zakiseljavanja poljoprivrednih tala: (1) primjena fiziološki kiselih mineralnih gnojiva; (2) primjena visokih doza gnojovke; (3) povećano iznošenje baza u biološkoj masi prinosa; i (4) utjecaj kiselih kiša. Istraživanje zakiseljavanja i dehumizacije kao posljedice obrade i zakiseljavanja, istraživat će se na 20 poljoprivrednih ploha, čije će vrijednosti biti korelirane s četiri lokaliteta pod šumom. Ocjena stanja degradacije provest će se na temelju određivanja aktivne kiselosti tla određene u vodi i CaCl2, hidrolitičke kiselosti određene u natrijevom acetatu, kvalitete adsorpcijskog kompleksa uz upotrebu izmjenjivača barijevog klorida, sadržaja humusa uz mokro spaljivanje i određivanje ugljika spektrofotometrom, sastav i karakter humusa, te stabilnosti strukturnih agregata putem mokrog ili suhog prosijavanja. Za sada se predlaže trajanje istraživanja pet godina, ali s potrebom produžnog mjerenja do 50-ak godina, uvažavajući razdoblja višekratkog 5-godišnjeg mirovanja u istraživanju. Ovim projektom spoznat će se pojava i intenzitet zakiseljavanja i dehumizacije u najrasprostranjenijim tlima u poljoprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske. Posebno bi se procijenila osjetljivost pojedinih tipova tala na navedene degradacijske procese iz čega bi proizašla potreba za primjerenim načinom korištenja kiselih i drugih obradivih tala s potrebom iznalaženja potrebnih agrotehničkih mjera popravke (kalcizacije, humizacije, gnojidbe). 

Natrag