|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Ekotoksikološka istraživanja u divljači |
| Voditelj: |
Emil Srebočan |
| Ustanova: |
Veterinarski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Sve veći pritisak na okoliš od strane gospodarskih djelatnosti kao što su: energetika, industrija, otpad, poljoprivradna djelatnost, gospodarenje kemijskim proizvodima, promet, turizam i rekreacija doveo je do povećanja zagađenja okoliša raznim kemijskim tvarima. Ovdje je važno spomenuti i utjecaj domovinskog rata koji je uzrokovao opća razaranja, kako gospodarskih i industrijskih objekata tako i tehnike, pogotovo ratne, koja su također rezultirala zagađenjem okoliša. Izvor zagađenja ne mora biti vezan za određeno područje, nego može biti udaljen, pa se radi o globalnom zagađenju koje dospije na udaljena područja, prvenstveno atmosferom. Neke od kemijskih tvari, kao što su teški metali, PCB i organoklorni pesticidi vrlo su stabilne pa dugo zaostaju u prirodi, ne mogu se razgraditi te kruže u prirodi (teški metali), ulaze u hranidbeni lanac, nakupljaju se u tkivima i organima divljih životinja gdje mogu izazvati štetne učinke. Takav učinak može biti akutan i kroničan, od kojih je ovaj drugi puno značajniji, jer su mu posljedice dugotrajne, a očituju se promjenama u ponašanju, poremetnji razmnožavanja i funkcioniranja obrambenog sustava, što za divlje životinje može biti pogubno. Ovakve promjene kod životinja mogu ukazivati na slične promjene u ljudi. Zbog specifičnog načina života divlje životinje su vrlo izložene štetnim tvarima pa mogu poslužiti kao dobar indikator zagađenja, a među njima lovna divljač je posebno pogodna zbog relativno lakog pribavljanja materijala za istraživanje. Lovna divljač ima ujedno i sve veću gospodarsku važnost. Osim sa stanovišta lovnog turizma, divljač (meso) je sve važnija namirnica animalnog porijekla u prehrani ljudi, pa ju treba promatrati i sa stanovišta higijenske ispravnosti živežnih namirnica, gdje gore spomenute toksične kemijske tvari imaju značajno mjesto.
Važno je naglasiti da u R. Hrvatskoj nema sustavnih istraživanja prethodno navedenim toksičnim tvarima koja bi obuhvatila raznolikost geografskih staništa (ravničarsko; brdsko i gorsko; mediteransko) divljači, dok se u većini europskih zemalja takva istraživanja provode kontinuirano. Također, smatramo svrsishodnim i neophodnim provesti takva istraživanja jer su ona u skladu s Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (Narodne novine, br. 46, 2002.). |
|
|
|
|
|
|
|
