|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Kartografija Jadrana |
| Voditelj: |
Miljenko Lapaine |
| Ustanova: |
Geodetski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
Ključne polazišne spoznaje
1. Na temelju dosadašnjih istraživanja može se zaključiti da je hrvatska kartografska baština vrlo bogata, ali nedovoljno istražena.
2. Već se duže vrijeme osjeća u našoj geodetskoj i kartografskoj djelatnosti, i to u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu nedostatak rječnika.
3. Do 2010. godine u svakodnevnu praksu u službenu upotrebu trebala bi ući nova kartografska projekcija i novi koordinatni sustav HTRS96/TM. Autor tog prijedloga, koji je službeno prihvaćen, je M. Lapaine, voditelj ovoga projekta. Pitanje je na koji način uvesti u svakodnevnu praksu tu projekciju koja se oslanja na tradiciju, ali i na upotrebu suvremene tehnologije.
4. Pitanje broja otoka u Jadranu i njihove veličine, stara su pitanja bez konačnog odgovora. Osnovna crta od koje se određuje granica hrvatskoga teritorijalnog mora do danas nije određena koordinatama, nego samo opisno. Navedeni i drugi srodni rješavat će se u okviru projekta.
Ciljevi i hipoteza
Opći cilj predloženog znanstvenog projekta je unaprijediti kartografiju Jadrana. Projekt treba detaljnim proučavanjem i analizom dosadašnjih kartografskih prikaza rezultirati novim kartografskim prikazima primjerenim suvremenim digitalnim kartografskim postupcima.
Očekivani rezultati
Izradit će se i obraniti pet doktorskih disertacija te objaviti šest monografija (Hrvatski kartografi, Geodetski rječnik, Dubrovnik, Hvar, Pomorska kartografija i Topografska kartografija).
Način provjere rezultata
Planira se javno objavljivanje svih rezultata rada na projektu.
Važnost predloženoga istraživanja
Ovaj projekt nastavlja aktivnosti na projektu Kartografija i nove tehnologije (0007011) što ga je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanj i športa RH. Projekt Kartografija Jadrana, kao dio istoimenog programa, izrazito je interdisciplinaran. Suradnici su prvenstveno geodeti i kartografi, ali i matematičar, elektrotehničar, urbanist i planer, etnolog i historijski geograf, knjižničar i informatičar, hidrograf i profesor stranih jezika i književnosti. Osim interdisciplinarnosti i međuregionalne suradnje ističemo da je područje istraživanja Jadran, tj. more s otocima i obalom, a to je opet u uskoj vezi sa zaštitom okoliša, što znači da ćemo se baviti jednim od srednjoročnih i dugoročnih prioriteta Hrvatske.
Sinergijski rezultati istraživanja na ovom projektu moraju u prvom redu dati pregled postojeće kartografije Jadrana, a zatim predložiti niz načina za njezino poboljšanje. |
|
|
|
|
|
|
|
