|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Citokini i citolitički mehanizmi tijekom rane trudnoće |
| Voditelj: |
Daniel Rukavina |
| Ustanova: |
Medicinski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
Majčino-fetalni (M-F) spoj je mjesto na kojem majčino tkivo (decidua) i tkivo feto-placentne jedinice (FPJ),u prvom redu stanice trofoblasta dolaze u direktan dodir. Decidua prvog tromjesečja trudnoće je obilno prožeta majčinim imunokompetentnim stanicama među kojima dominiraju stanice sa snažnim citolitičkim potencijalom (NK i CTL).Još uvijek smo daleko od pune spoznaje o funkcijskom značaju ovog citolitičkog potencijala, iako, npr. uterus u trudnoći sadržava najveću tkivnu količinu perforina bilo u fiziološkim ili patološkim uvjetima. Trudnoća također pogoduje prevazi Th2 nad Th1 citokinima na M-F spoju, a stanice ekstraviloznog trofoblasta na svojoj površini eksprimiraju samo molekule HLA razreda I (niskopolimorfne HLA-C i neklasične HLA-G). Upravo su ove molekule ligandi za većinu receptora na dNK. Prema našem mišljenju ektopična trudnoća predstavlja idealan model za istraživanje uloge hormona i interakcije trofoblastnih i decidualnih stanica u razvoju staničnih profila, proizvodnji citokina i citotoksičnom potencijalu na M-F spoju.Naša je hipoteza da hormonski utjecaji (progesteron) te međudjelovanje između trofoblastnih stanica i decidualnih limfocita imaju važnu ulogu u obimu leukocitne infiltracije i distribuciji stanica, njihovom fenotipu, Th1 i Th2 citokinskim profilima, kao i izražavanju citolitičkih i apoptotičkih molekula na mRNA i proteinskoj razini.Obilje citolitičkog potencijala u trudnom uterusu vjerojatno služi imunološkom nadzoru,štiteći na taj način majku i fetus od infekcije.Međutim, ovaj odgovor može dovesti do gubitka ploda ukoliko je potreban jaki Th1 odgovor kako bi se odstranio invadirajući čimbenik. Svrha nam je istražiti ulogu ekspresije HLA-C i HLA-G molekula na stanicama trofoblasta, a posebnu pažnju ćemo posvetiti istraživanju uloge citolitičkih molekula perforina i nedavno otkrivenog granulizina.U istraživanjima ćemo koristiti suvremene metode,kao što su:imunofluorescencija protočnim citometrom,magnetska separacija,kloniranje stanica,imunohistologija,imunocitokemija i imunofluorescentna i konfokalna mikroskopija,test citotoksičnosti,test degranulacije,ELISA, RT-PCR.Predložena istraživanja su temeljna i očekivani rezultati mogli bi imati praktičnu vrijednost jer bi nas približili razumijevanju imunoloških mehanizama koji djeluju na M-F spoju,posebno mogućih uloga NK stanica i citolitičkih molekula. |
|
|
|
|
|
|
|
