|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Rizični i zaštitni čimbenici psihičkog zdravlja i akademske prilagodbe studenata |
| Voditelj: |
Ivanka Živčić-Bećirević |
| Ustanova: |
Filozofski fakultet, Rijeka |
| Sažetak: |
U objašnjenju nastanka psihičkih poremećaja, suvremena shvaćanja polaze od dijateza-stres modela koji ističe interakciju dispozicije prema poremećaju, okolinskih stresora i psiholoških faktora. Predloženim se istraživanjem želi provjeriti kako okolinski faktori (stresno razdoblje prijelaza na studij i neuspjeh u studiju), zajedno s relativno stabilnim osobnim karakteristikama (demografske varijable, kognitivne sposobnosti, karakteristike ličnosti), djeluju na prilagodbu pojedinca, njegovo zdravlje i opću dobrobit. Provjerava se njihov izravni efekt, kao i posredujući efekt preko varijabli koje mogu imati zaštitnu ili rizičnu funkciju. U istraživanju se polazi od kognitivno-bihevioralnih teorija prema kojima dispoziciju za učenje predstavljaju tri međusobno povezana sistema, kognitivni, ponašajni i emocionalni. Pretpostavlja se da kognitivni faktori (kao što su vjerovanja, stavovi, očekivanja), koji se odražavaju na ponašanje (navike i strategije učenja) i emocionalno reagiranje pojedinca, imaju moderatorsku ulogu u prilagodbi studenata na studij i na njihovo psihičko zdravlje, a osobito u ublažavanju negativnih posljedica stresnog iskustva početnog neuspjeha. Planira se ispitati veći reprezentativni uzorak studenata prve godine studija različitih fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Zagrebu. Prikupit će se podaci o pozitivnim aspektima prilagodbe studenata (zadovoljstvo životom, emocionalna, socijalna i akademska prilagodba na studij), kao i o negativnim aspektima prilagodbe (prisutnost simptoma anksioznosti, depresivnosti, ovisnosti i psihosomatskih simptoma). Isti uzorak studenata pratio bi se longitudinalno kroz tri godine. Koristit će se prikladne mjere samoprocjene od kojih su neke već konstruirane ili prilagođene za primjenu na našim ispitanicima. Podaci bi se analizirali odgovarajućim multivarijatnim analizama, dok bi se pretpostavljeni model odnosa između varijabli testirao strukturalnim modeliranjem. Rezultati istraživanja mogli bi dati koristan doprinos razumijevanju čimbenika koji pridonose prilagodbi studenata na različite stresove tijekom studiranja. To bi pomoglo u kreiranju preventivnih mjera namijenjenih svim studentima, a usmjerenih promociji psihičkog zdravlja studenata te poboljšanju kvalitete njihovog života i uspješnosti studiranja, kao i u razvoju korektivnih postupaka namijenjenih onima kod kojih je otkrivena prisutnost simptoma psihičkih poremećaja. |
|
|
|
|
|
|
|
