|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Pogača uljane repice u hranidbi kokoši nesilica, pura i gusaka |
| Voditelj: |
Stjepan Mužic |
| Ustanova: |
Agronomski fakultet, Zagreb |
| Sažetak: |
ri proizvodnji biodizela iz uljane repice glavni nusproizvod je pogača čije zbrinjavanje u smislu ekonomske isplativosti i ekološke prihvatljivosti predstavlja veliki znanstveni izazov. Sačma i pogača uljane repice poznata su krmiva u hranidbi stoke pri čemu ima određenih ogranićenja, prvenstveno glede udjela u hrani. Glavni nedostatak pogače uljane repice je sadržaj goitrogenih tvari i eruca kiseline. Sadržaj ovih tvari u pogači ovisi prvenstveno o sorti-kultivaru uljane repice. Suvremene sorte repice sadrže male količine eruca kiseline i manje od 20 mcg/g goitrogenih tvari i označavaju se s "OO". U Hrvatskoj raspolažemo s dvije vlastite sorte uljane repice iz skupine "OO", što će biti osnova za proizvodnju biodizela pa i pogače, čiji sadržaj nepoželjnih goitrogenih tvari i drugih glukozinolata treba istražiti i testirati pogodnost uporabe u hrani za perad. Sačma uljane repice korist se danas u hranidbi svih vrsta i kategorija peradi, ali se favorizira uporaba u hrani za kokoši nesilice, pure i guske gdje visoki energetski sadržaj obroka nije tako bitan kao u tovu pilića. Uporaba sačme uljane repice (iz proizvodnje jestivog ulja) u hranidbi peradi dobro je dokumentirana za svjetski priznate "OO" kultivare repice dok se o uporabi pogača iz proizvodnje biodizela zna vrlo malo. Uporabu pogača uljane repice u hranidbi peradi otežavaju antinutritivne tvari od kojih su najizraženiji glukozinolati. Njihovom hidrolizom pri procesu ekstrakcije ulja i prešanja ostatka u sačmu ili pogaču nastaju produkti koji oštećuju štitnu žlijezdu i jetru. Kako se u Hrvatskoj očrkuje oko 468000 tona pogače uljane repice iz proizvodnje biodizela ukazuje se potreba istražiti mogućnosti njezine upotrebe u hranidbi kokoši nesilica, pura i gusaka. Pri tome bi se pratio učinak različitog udjela pogače u obroku pokusne peradi na zdravlje (patološke promjene na štitnjači i jetri) i proizvodna svojstva spomenute peradi. Uz to poseban naglasak bi se dao na istraživanje zdarvstvene ispravnosti i senzornih svojstava jaja i mesa peradi. Očekuje se iznaći udjele (%) pogače uljane repice u obrocima za hranjenje peradi. Uz to ustanoviti će se koji udjeli najmanje štete zdravlju pokusnih životinja. Rezultati istarživanja biti će javno prezentirani na znanstvenim simpozijima i u znanstvenim publikacijama.Rezultati istarživanja bi trebali doprinjeti zbrinjavanju dijela od 468000 tona pogače i smanjiti troškove peradarske proizvodnje u Hrvatskoj. |
|
|
|
|
|
|
|
