|
 |
 |
 |
 |
 |
Detalji |
Projekt: |
Suprotstavljanje globalizaciji jezika i kultura – jezični i kulturni identitet |
Voditelj: |
Barbara Kryzan-Stanojević |
Ustanova: |
Filozofski fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Procesi globalizacije i ujedinjenja Europe doveli su do mnogih promjena koje se očituju u jezičnoj i kulturnoj svijesti govornika i u promjenama koje zadiru u jezični sustav. Te su promjene dvojake, ali blisko povezane.
S jedne strane, nestanak jezika rađa zabrinutost o sudbini europskih jezika i kultura, osobito onih čija je «izvozna moć» neznatna. Osjećaj ugroženosti istodobno budi nepovjerenje u prirodnu moć jezika i kultura i učinkovitost njihovih prirodnih obrambenih mehanizama, te vodi uvođenju administrativnih mjera (poput restriktivnih zakona o jeziku, zabrana i sl.) koje bi trebale jamčiti njihovo očuvanje.
S druge strane, atmosfera ugroženosti često sprječava sagledavanje pozitivnih posljedica ujedinjenja Europe, a posebice prilika što europski integracijski procesi pružaju manjim jezicima i kulturama.
Ovaj je projekt smješten na razmeđi navedenih tendencija. Cilj mu je analizirati jezične (gramatičke, leksičke) i izvanjezične (pragmatičke, kulturne) pojave, nastale uslijed političkih promjena (pad totalitarnih sistema, liberalizacija društva, nova politička podjela svijeta, nastanak novih država i novih jezika) te civilizacijskih promjena (nova znanja i tehnologije). One su dovele do prirodnih jezičnih promjena, ali i do potrebe ponovnog određivanja jezičnog, kulturnog i etničkog identiteta. U prvoj fazi ustanovit će se zakonski položaj jezika poput hrvatskog i poljskog te jezičnih entiteta poput kašupskog i kajkavskog u europskim zakonskim aktima, te proslijediti terminologiju rabljenu u navedenim aktima. U drugoj i trećoj će se fazi proslijediti leksičke, gramatičke, sintaktičke, pragmatičke i kulturne promjene nastale u posljednjim godinama na temelju korpusa hrvatskog i poljskog jezika, prijevodnog korpusa te korpusa filmskih titlova. Na temelju navedene analize te anketa izvornih govornika u zaključnoj će se fazi sastaviti popis jezičnih i izvanjezičnih činitelja promjena u hrvatskom i poljskom, te će se oni usporediti sa sličnim pojavama u drugim europskim jezicima. Na taj način doći će se do novih spoznaja koje će poslužiti kao uputa za kreiranje jezične politike, koja bi prepoznavala i dopuštala neizbježne jezične promjene i bila otvorena prema organskim idiomima, ali ujedno bila dovoljno restriktivna da uputi na neophodne korake u očuvanju i razvoju standarda. |
|
 |
 |
 |
 |
|