|
|
 |
|
|
|
|
|
|
| Detalji |
| Projekt: |
Karcinogeneza u štitnjači i gušavost u Hrvatskoj |
| Voditelj: |
Zvonko Kusić |
| Ustanova: |
Institut za klinička medicinska istraživanja, Klinička bolnica "Sestre Milosrdnice" |
| Sažetak: |
Ovaj projekt je nastavak prethodna tri projekta ali je proširen s novim ciljevima istraživanja i u njemu sudjeluju centri iz Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i Republike Bosne i Hercegovine. Sastoji se od tri osnovne cjeline: EPIDEMIOLOGIJA I JAVNO ZDRAVSTVO: Istraživanja prvog nacionalnog projekta dovela su do novog zakona o obveznom jodiranju kuhinjske soli u Hrvatskoj 1996. godine. Istraživanja prethodna dva nacionalna projekta pokazala su dostatan unos joda u Hrvatskoj i nestanak gušavosti. Daljnja epidemiološka istraživanja učestalosti gušavosti i unosa joda su neophodna radi određivanja daljnjih smjernica u provođenju jodne profilakse u Hrvatskoj. Mjerenje volumena štitnjače ultrazvukom i izlučivanja joda urinom provesti će se u ukupno 2000 školske djece iz svih dijelova Hrvatske. Istraživanje učestalosti autoimunih bolesti štitnjače provesti će se u 2000 odraslih osoba iz svih dijelova Hrvatske. KARCINOGENEZA: Većina istraživanja u svijetu dovode do zaključka da se ukupna incidencija karcinoma štitnjače ne mijenja s unosom joda. Za istraživanje utjecaja jodne profilakse na klinička obilježja karcinoma štitnjače, veličinu tumora i promjene patohistoloških tipova, analizirati će se dva petogodišnja razdoblja s različitim unosom joda. DIJAGNOSTIKA: Citometrijska analiza DNA-ploidije može razlikovati agresivnije oblike karcinoma štitnjače. Radi određivanja prognostičkog značaja DNA-ploidije i S-faze u bolesnika s diferenciranim karcinomom štitnjače vršit će se citometrijska analiza DNA-ploidije i S-faze u patohistološkim uzorcima metodom protočne citometrije. Ukupno 200 bolesnika iz dva razdoblja s različitim unosom joda biti će analizirano i uspoređeno. Određivanjem tumorskih biljega u citološkim uzorcima tkiva štitnjače imunocitokemijskim i RT-PCR metodama i njihovom međusobnom usporedbom očekuje se uspješnija preoperativna dijagnostika malignih tumora štitnjače. U istraživanje će biti uključeno 300 bolesnika. Imunocitokemijskom metodom odrediti će se izraženost molekularnih biljega galektina-3, CD44v6 i HMBE-1 u punktatu, pojedinačno i/ili u kombinaciji. Metodom RT-PCR odrediti će se izraženosti molekularnih biljega galektina-3, CD44v6 i PAX8/PPAR-gamma pojedinačno i/ili u kombinaciji. Navedena istraživanja bi mogla unaprijediti dijagnostičke i terapijske smjernice u bolesnika s čvorovima i karcinomom štitnjače. |
|
|
|
|
|
|
|
