|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Društveni akteri znanstvenog i tehnološkog razvoja |
Voditelj: |
Katarina Prpić |
Ustanova: |
Institut za društvena istraživanja , Zagreb |
Sažetak: |
Nasuprot dominantnom interesu za uže empirijske studije, hrvatska sociološka istraživanja znanosti nastoje ispitati ali i pratiti sastav i razvoj znanstveno-tehnološkog potencijala (Prpić, 2004; 2005; Golub, 2004). Pritom polaze od najznačajnijih socioloških teorija znanosti (Whitley, 1984; Fuchs, 1992; Bourdieu, 1991; 2004). Istraživanja tehnološkog zaostajanja tranzicijskih zemalja sugeriraju pak da je za tehnološku uspješnost poduzeća bitan ljudski, menadžerski i istraživačkorazvojni potencijal. Glavni cilj projekta su znanstvene spoznaje o društvenoj ulozi i profilu ključnih aktera znanstveno-tehnološkog razvoja. Pretpostavlja se da su obilježja i promjene hrvatskog društva i istraživačkog sustava u (pred)tranzicijskom razdoblju najvažniji činilački sklop djelovanja tih aktera.
Očekivani rezultati po projektnim tematskim cjelinama: A) Temat o znanstvenom potencijalu i društvenoj organizaciji znanosti, rezultirat će radovima o tendencijama razvoja i strukturiranja hrvatskoga znanstvenog kadra te o promjenama u načinu proizvodnje znanja. B) Projektna tema o istraživačkoj produktivnosti će pokazati specifičnosti količine, obrazaca i činilaca hrvatske znanstvene proizvodnje. C) Tema o tehnološkom potencijalu će pružiti uvid u socijalni, profesionalni i vrijednosni profil i produkciju istraživača u privredi, te sastav i vrednote menadžerskog vrha. D) U realizaciji teme o odnosu znanosti i javnosti očekuju se spoznaje o mijenama u javnim percepcijama znanosti i njezinoj medijskoj slici.
Planirani ciljevi će se realizirati u znanstvenim sintezama i analizama podataka prethodnih istraživanja te kroz nova istraživanja: 1) Poštanske ankete: na reprezentativnom uzorku (oko 2000) znanstvenika te među istraživačima u privredi (oko 1000 ispitanika); 2) Bibliometrijske analize na poduzorcima (200-300) ispitanika iz prirodnih i društvenih znanosti te na ostvarenom uzorku istraživača iz privrede. 3) Praćenje i analiza napisa o znanosti u najtiražnijim tiskovinama i tretmana znanstvenika i znanstvenica u programima javne televizije; 4) istraživanje javnih percepcija znanosti na reprezentativnom uzorku stanovništva (oko 1000 ispitanika).
Važnost predloženog projekta je višestruka: 1) razvoj i provjera socioloških koncepata; 2) kompleksna metodologija; 3) cjelovit empirijski uvid u četvrtstoljetni kontinuitet podataka o hrvatskom znanstveno-tehnološkom potencijalu; 5) međunarodna usporedivost rezultata; 6) znanstvene podloge za znanstveno-tehnološku politiku. |
|
|
|
|
|
|