|
|
|
|
|
|
Detalji |
Projekt: |
Erozija i klizišta kao skupni geohazardni događaj |
Voditelj: |
Vladimir Jurak |
Ustanova: |
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb |
Sažetak: |
Poznato je da su vodna erozija i narušavanje stabilnosti padina pojavom klizišta i odrona tijesno povezani fizičko-geološki procesi u skupnom fenomenu denudacije. Zastupljenost, intenzitet i učestalost navedenih procesa na nekom terenu određuje njegovo geodinamičko stanje sa stajališta geohazardnih (štetnih) događaja. Ukoliko ti događaji ugrožavaju objekte i reduciraju kvalitetu terena u smislu pogodnosti za građenje, tada se govori o geotehničkom hazardu. Erozija se iskazuje u tri veličinska područja, pa ju tako treba i razmatrati. To su: domena uzorka, tj. intaktna stijena, gdje se erozija iskazuje svojstvom postojanosti/erodibilnosti; područje izdanka, tj. ogoljela površina neke stijene, gdje se radi o erodibilnosti stijenske mase izložene utjecaju atmosferilija; šire područje, obično prostorni obuhvat nekog sliva kao elementarne površine, što je uobičajen način razmatranja erozije u tloznanstvu i bujičarstvu. Tu su fenomeni erozije i klizišta/odrona tijesno povezani u skupnom procesu denudacije nekog terena. Na razini regionalnog razmatranja fenomena erozije i klizanja/odronjavanja, nakon sveobuhvatne analize i uvrštavanja niza utjecajnih varijabli preko faktorskih karata, uporabom GIS tehnologije dolazi se do kartografskog prikaza hazarda i rizika od erozije i klizanja/ odronjavanja. Tako dobiven kartografski prikaz poprima prognostički smisao kroz zoniranje po hazardu, kroz karte potencijala i slično. Istraživanja u domeni uzorka rezultiraju odredbom neke stijene u pogledu postojanosti/erodibilnosti. Kvantifikacijom toga svojstva moglo bi se dobiti polazište za kvantifikaciju produkcije nanosa. Još više to vrijedi pri motrenju ogolina napadnutih ekscesivnom erozijom, koje predstavljaju žarišta produkcije nanosa u nekom slivu (u slivovima na eocenskom flišu središnje Istre). Upravo se u motrenju fenomena u ta dva veličinska područja otvara prostor za kvantifikaciju erodibilnosti. Posebno se to odnosi na skupinu materijala poznatih kao HS - SR, tj. tvrdo tlo - mekana stijena. Izraziti primjer takvog litološkog kompleksa, koji je podložan najvišem stupnju erozije, jest srednjo i gornjoeocenski fliš, posebice onaj u središnjoj Istri i priobalnom području Hrvatske. Provjera rezultata je moguća ponovljivošću laboratorijskih postupaka i in situ mjerenja. Značenje predloženih istraživanja očekuje se u valorizaciji terena u pogledu geohazarda - erozije i klizanja/odronjavanja s izradom karata prognostičkog smisla u geotehničkom mikrozoniranju |
|
|
|
|
|
|